Informacije  ponedjeljak - petak od 17 do 19 sati 

tel. 098 940 2356

     ili mailom na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.        

PO KIŠI , LOŠEM VREMENU  ili KADA JE ZEMLJA SMRZNUTA NE RADIMO

NAPOMENA - Ne cijepimo sve sorte koje imamo u voćnjaku i koje su na internet stranici, jer je to nemoguće.                  Cijepimo one koje su se pokazale najbolje.

Inspiracija za skupljanje starih sorti voća

 Jedan sasvim neobavezan put sa prijateljem po Austrijskim planinskim selima i gradićima; bilo bi nemoguće neprimjetiti sa koliko ljubavi i osviješćenosti uređuju poljoprivredne površine bez obzira na konfiguraciju tla. Posebno me je dojmilo kako čuvaju svoje i do 100 godina stare nasade voća, bez obzira u kakvom je stanju pojedino drvo. Svaka suha grana je odstranjena, rupa sanirana, okoliš uređen, stoga nikakvo čudo da te stare voćke sav taj trud nagrađuju svojim potpuno ekološkim ljekovitim plodovima.

Ne treba se čuditi što kod njih seoski turizam cvijeta jer rade sve sa puno ljubavi i poštovanja, u zraku se osjeća simbioza čovjeka i prirode i ama baš nigdje mi se nije dogodio osjećaj držanja fige u džepu. Vraćajući se kući kroz Sloveniju vidjet ćete da i oni brinu o svom prirodnom nasljeđu doduše ne u toj mjeri ali zadovoljavajuće.

Stare sorte voća u Hrvatskoj

Došavši u Hrvatsku jednostavno sam dobio osjećaj grižnje savjesti i bilo me je sram da živim u tako ljepoj bogom danoj zemlji sa toliko puno zapuštenih površina i starih nasada, koji se svim silama bore za opstanak, bez obzira na to što ih njihovi gospodari više ne primjećuju i ne vole. Pošto sam po prirodi inovativna i radoznala osoba sa puno životnog iskustva pa i u području uzgoja i cijepljenja voća, a putujući cijelom Hrvatskom u potrazi za ljekovitim biljem, sve više i više sam bio razočaran što još uvijek ima jako puno stabala koja vape za pomoći u očuvanje vrste. Ponekad, nećete vjerovati, na ogromnom stoljetnom stablu tjera par grančica koje čekaju da ih netko uzme i produži vrstu. Jednostavno nisam mogao ostati ravnodušan pa sam odlučio da pokušam spasiti koliko može pojedinac.

Hrvatska pripada malobrojnim zemljama koje imaju toliki broj sunčanih dana i gotovo idealne ekološke uvjete gdje se mogu uzgajati ogromne količine gotovo svih vrsta kontinentalnog i sredozemnog voća, u kojem je koncentrirana silna energija sunca. Voćnjaci su najveći rudnici najjeftinije tvornice vitamina, minerala i zdravlja. Pošto je čovjek živo biće, sasvim je prirodno da što više upotrebljava prirodnu hranu, a prije svega to je starinsko voće. Da je voće, a posebno jabuka od velike koristi dokaz je i to što se vijekovima nosi bolesniku kao milost, jer prava jabuka potiče rad mozga.

U narodu postoji poslovica "jedna jabuka na dan, doktor iz kuće van". Na žalost, u ova pomodna vremena nekako je moderno kupiti bananu, naranču ili neko slično voće koje je tretirano sa svim mogućim preparatima. Znano je da čovjek i znanost vijekovima vode bitku sa prirodom koja po ne znam koliko puta dokazuje da je starija, diktira i postavlja pravila života. Stoga smatram da je životno važno da se trgnemo i pomognemo koliko možemo.

Jabuka i šnita kruha bio je vrhunski doručak, bilo je siromašno ali puno ljepše nego danas.
Sa suprugom sam počeo gotovo pa nemogući posao koji praktički nikada nećemo završiti , ali dati ćemo veliki doprinos znanosti, a to je evidentiranje sakupljanje i matičenje voća. Do sada smo prošli tisuće kilometara , zavirili smo u mnoge zabačane krajeve, napuštena i ratom opustošena mjesta pronašli smo tisuće sorti voća sve smo evindetirali, slikali i preselili u naš matičnjak, pažljivo smo pravili selekciju kako bi ljudima omogučili da imaju nešto     zaista ekološko, zdravo i neponovljivo.

Starinske sorte voća su voćke života dar za generacije koje dolaze i koje će nam biti zahvalne na tome , voćka posađena kraj kuće zaklanja od sunca , žege , vjetrova i oluja, listovi čiste zrak, a korijen zemlju, pa tako čine ukučane zdravijim.

Sve bi to bilo nemoguće bez brojnih istinskih zaljubljenika u voće kojima se zahvaljujem, isto tako sretan sam što sam stekao prijatelje iz fakulteta i raznih voćarskih institucija iz Hrvatske kao i stručnjake iz svijeta koji su u meni prepoznali ono nešto .
Isto tako zahvaljujući ponajviše prof. dr. sc. Martini Skendrović  Babojelić iz agronomskog fakulteta Zagreb, kao i doc. dr. sc. Ante Lončariću iz prehrambeno tehnološkog fakulteta Osijek, moje jabuke su otišle na ispitivanje u Španjolsku, Njemačku, Englesku, gdje su utvrđene kvalitete našeg voća, moje neprskane jabuke su višestruko otpornije na pljesan, a imaju i čak kao jabuka sorte Palči do pet puta više polifenola od klasičnih.
Kod mene se uzimaju uzorci zemlje, lista, ploda i sve što treba jer nema pesticida ni umjetnih gnojiva, moglo bi se reći sve je djevičansko.
Moram tu zahvaliti i svim ostalim učenjacima iz Hrvatske i svijeta koji su pomogli u ostvarenju mog sna. No najviše sam ponosan na moju djecu, sorte kojih nebi bilo da nema mene.

No nakon 12 godina mukotrpnog rada, starosti i nezainteresiranosti mladih , odlučio sam  sa suprugom  da moramo napraviti inventuru sorata , najme u raznim krajevima istu sortu zovu drugačije , a i što su nam  ljudi slali plemke tvrdeći da tak fine jabuke nema nitko, jer normalno vlasniku je najbolja.

Ispostavilo se da imamo dosta istih sorti drugih naziva pa je vrijeme da to dovedemo koliko toliko u red jer tako i tako imamo najveću zbirku starog voća, za veću nismo čuli.
Znači napravit ćemo popis voća koje imamo u nasem matičnjaku a to su sve redom kvalitetne voćke : najbolje, najotpornije i oku najljepše.