Marelica - Kajsija raste kao drvo i preko 8 metara visine, promjera stabla i ne rijetko 40 centimetara. Srodnik je breskve.
2012 godine sam posadio prvih petnaestak sorti marelica koje sam nabavio od raznih dobavljača, već 2014 god neke su se posušile. Isto tako i drugi ljudi se žale da im kroz 3 do 4 godine jednostavno odumru, to je bolest odumiranja grana službenog naziva Apopleksija. To me je potaknulo da krenem u sakupljanje i istraživanje. Pokupovao sam sve trenutno dostupne sorte marelica koje se dekleriraju kao otporne i to po paprenim cijenama, no nije to to. Isto tako slušajući savjete i saznanja drugih ljudi kako cijepiti, koju podlogu uzeti, pa cijepiti na visinu jednog metra, uzimanje plemki sa starih stabala nije uvijet dugovječnosti jer na današnji dan kraj 2019 god od tih silnih eksperimenata nije mi bog zna što ostalo.
Pošto sam takav kakav jesem krenuo sam u istaživanje da i ja učinim nešto po tom pitanju, križajući sve moguće i nemoguće, skupljajući razne sorte marelica iz mnogih krajeva svijeta pa sam sakupio preko 150 sorti, a posebno me interesira sjeverni dio kao što je Rusija, Ukrajina, Češka i.t.d. Jer vjerujem, ako uspijevaju tamo morale bi i kod nas gdje je klima ipak blaža, i dalje ću uz pomoć prijatelja iz tih zemalja sa kojima razmjenjujem plemke . Zahvaljujem Plodovima Zemlje na čelu sa Vlatkom Grgurićem koji su napravili emisiju o marelicama u našem voćnjaku, a koju gledaju i van naše zemlje, krug prijatelja se raširio i neće mi biti problem preči brojku od 200 sorti marelica. Počeo sam raditi selekciju da pronađem sortu koja će biti otporna na bolesti, a ujedno, dati fine lijepe plodove, radim probe sa raznim podlogama. Pa tako podloga breskve kao i badema nešto ranije prorodi daje lijepe plodove no vidjeti ću koliko će dugo trajati zbog toga što breskva nije dugovječna. Podloga od raznih sorti šljiva je klasika no i tu imam favorita, to je žuti špengl kao i divlji dusen. Probe sa sejancom divlje marelice daje mi dobre rezultate no sve ću to vidjeti kroz koju godinu, cilj mi je da dobijem sorte koje će trajati barem približno koliko i stare. Svijestan sam da su druga vremena, velikih zagađena, klima i.t.d. Kombiniram dvije ili tri razne sorte podloga na koju cijepim plemku otporne marelice, sreće imam kao i puno iskrenih prijatelja pa uspjeh nebi trebao izostati.
Istraživanja pokazuju da marelica poboljšava rad mozga. Djelovanje folne kiseline kao i bogatstvo kobalta i bakra u plodu marelice, čini ih idealnim voćem za slabokrvne ljude, isto tako plod marelice pomaže kod suhoće grla, umora, koncentracije, regulira krvni tlak, a pomaže i u izgradnji stanica organizma. Savjet - nemojte brati plodove marelica kada su zeleni ( nezreli ), već samo potpuno zrele, jer marelica kada je uberete više ne zrije kao ostalo voće.
- Detalji
- Kategorija: Marelice
Marelica Ananas otporna je sorta, sazrijeva sredinom srpnja. Plodovi su veliki oko 50 g ovalnih slamnato žute boje bez rumenila, ako je jako izložena suncu može biti malo rumenila sa sunčane strane. Meso je kremasto žuto, sočno, gotovo savršenog slatko kiselog okusa.
- Detalji
- Kategorija: Marelice
Bergarouge je sorta sa krupnim svijetlonarančastim plodovima sa tamno crvenom bojom, kasna sorta koja dozrijeva krajem 7 mjeseca, to je rijetka kasna sorta koja razvija crvenu boju. Vrlo ugodnog okusa te je pogodna za svaku uporabu. Djelomično je samooplodna pa joj treba i dodatni oprašivač.
- Detalji
- Kategorija: Marelice
Betinka je marelica koja je otporna na šarku, Češka sotra. Bolji opis kada ćemo imati svoje plodove. Plodovi dozrijevaju sredinom 7 mjeseca. Ovalno, izduženog oblika, sa sunčane strane crvenkasta. koštica se lagano odvaja od koštice. Slatko kiselkastog okusa, sočna.
- Detalji
- Kategorija: Marelice
Marelica Black Velvet je sorta koju su uzgojili krimski uzgajivači. Zrije u 7 mjesecu, plodovi su 30g - 40g crne boje izvana, unutra je tamno crvena, meso je sočno, slatko. Djelomično je samooplodna, pa bi trebalo imati još koju marelicu da bi rod bio izdašniji.
- Detalji
- Kategorija: Marelice
Plod je srednje krupan ovalnog oblika. Pokožica je narančasto žuta sa izraženom crvenom bojom na sunčanoj strani. Meso ploda je zlatno žute boje, fine strukture, prijatne arome. Dozrijeva polovicom 6 mjeseca, samooplodna sorta. To je sorta koja je nastala prirodnom selekcijom pedesetih godina, pa se može reči da je stara sorta.
