Moja skromna iskustva o voćarstvu

ban knjige

ban video

ban foto

ban novine

ban prizn

ban gosti

Svatko tko hoće posaditi neku voćku, prvo se mora odlučiti što hoće od vrsta i sa koliko prostora raspolaže. Ako hoćete novije sorte koje moraju imati kolac ili žicu, ne znam vam bog zna kaj preporučiti, jer tu vrijede neka druga pravila od mojih. Ljudi me često pitaju koje su sadnice bolje, jednogodišnje ili dvogodišnje.

Prednosti jednogodišnjih su te, što su poremećaji manji i počinje rasti brzo poslije sadnje, pa se voćkica može bolje oduprijeti suši, a i krošnju lako prikratite i formirate bez velikih rana.

Kod dvogodišnjih sadnica ako je dobro njegovana, izrasti će veče drvo, što opet ne znači da će prije doći u rod. Česta su i pitanja prednosti, sadnja u jesen ili proljeće.

Ja tvrdim da je jesenska sadnja bolja od proljetne, prvo zbog toga što općenito ima manje posla nego u proljeće, a i izbor sadnica je veči nego u proljeće. Sadnice koje posadite u jesen bolje i brže zacijele rane koje su  nastale presađivanjem i orezivanjem, bolje se učvrste i lakše podnesu nepovoljne vremenske uvjete.

Sadnja u proljeće je dobra, a pogotovo tamo gdje bi sadnice mogle biti oštećene jakom zimom, a saditi se može sve do polovice petog mjeseca, preporučam i u svaku rupu prije sadnje uliti 5 - 10 litara vode.

Kada jednom zasadite voćku, govorimo o starinskim sortama treba je i minimalno održavati, prvu i drugu godinu, okopati oko voćkice, obaviti zimsko prskanje plavim uljem i intervenirati u krošnji da dobijete ono što baš vi želite. Kada jednom voćkica prorodi, a to obično biva treće godine, morali bi obavezno izvršiti prorijeđivanje plodova, što je jako dobro raditi i u kasnijem životu voćke. Smatram da je prorijeđivanje jedan od najvažnijih radova u voćnjaku i jako je isplativ, pogotovo kod grana na kojima se pojavi više plodova nego grana može podnijeti, a da je ne slomi.

Svrha prorijeđivanja je da se poveća veličina ploda, popuni bolje i kvaliteta te da su plodovi izjednačeni, potom da se postigne bujnost drvete, odnosno da se učini sposobnim da nosi plod svake godine, a posebno da bude stablo otpornije na zimske uvijete. Prorijeđivanje vršite kada plod bude veličine poput oraha, no isto tako poželjno je skinuti oštečene, trule plodove, pa ostaje više hrane za zdrave i smanjite opasnost od prenosa bolesti na zdrave plodove.

Ljudi se žale da im voćke jedne godine prerode, a druge ništa, ja sam doskočio tom problemu, jednostavno i efikasno kada voćke prorode sa pola grana skinite plodove sve do zadnjega, pa će jednu godinu roditi jedna polovina, a druga stvarati cvijetne pupove za drugu godinu.

Ponekad se dogodi da voćka ni nakon više godine ne prorodi, a tu uzroci mogu  biti različiti kao nesposobnost samooplodnje pa bi u takvim slučajevima trebali zasaditi više voćnih vrsta.

Kod uzimanja plemki za cijepljenje morate voditi računa o tome da ne uzimate plemke sa voćaka koje slabo i nikako ne daju plodove, uvijek uzimajte grančicu za cijep sa zdravih, razvijenih i starijih grana.

Isto tako za slabu rodnost jedan od razloga može biti i preduboka sadnja, cijep voćke obavezno mora biti izvan zemlje, jer preduboka sadnja uzrokuje kržljavost i propadanje voćke, budući da kod takve sadnje nastaje pomanjkanje kisika, odnosno spriječava da stablo diše na svom temelju.

Poneki ljudi misle da će stablo narasti, no stablo nikako ne raste i prve grane ostaju uvijek na istoj visini, a sa godinama čak se i visina smanjuje jer je stablo potonulo. Ako pak vam voćka raste samo u visinu i ne deblja se potrebno je izvršiti zarezivanje kore, uzmete oštar nož i od krošnje prema dolje do korijenovog vrata napraviti ravne rezove dužine 30 - 40 cm u tri reda, gdje završava prvi rez od krošnje počinje drugi, jednostavno a efikasno.

Toliko u ovom javljanju, nastavci slijede prema vašim upitima.