Marelica

ban knjige

ban video

ban foto

ban novine

ban prizn

ban gosti

Marelica - Kajsija raste kao drvo i preko 8 metara visine, promjera stabla i ne rijetko 40 centimetara. Srodnik je breskve.

2012 godine sam posadio prvih petnaestak sorti marelica koje sam nabavio od raznih dobavljača, već 2014 god neke su se posušile. Isto tako i drugi ljudi se žale da im kroz 3 do 4 godine jednostavno odumru, to je bolest odumiranja grana službenog naziva Apopleksija. To me je potaknulo da krenem u sakupljanje i istraživanje. Pokupovao sam sve trenutno dostupne sorte marelica koje se dekleriraju kao otporne i to po paprenim cijenama, no nije to to.  Isto tako slušajući savjete i saznanja drugih ljudi kako cijepiti, koju podlogu uzeti, pa cijepiti na visinu jednog metra, uzimanje plemki sa starih stabala nije uvijet dugovječnosti jer na današnji dan kraj 2019 god od tih silnih eksperimenata nije mi bog zna što ostalo.

Pošto sam takav kakav jesem krenuo sam u istaživanje da i ja učinim nešto po tom pitanju, križajući sve moguće i nemoguće, skupljajući razne sorte marelica iz mnogih krajeva svijeta pa sam sakupio preko 150 sorti, a posebno me interesira sjeverni dio kao što je Rusija, Ukrajina, Češka i.t.d.  Jer vjerujem, ako uspijevaju tamo morale bi i kod nas gdje je klima ipak blaža, i  dalje ću uz pomoć prijatelja iz tih zemalja sa kojima razmjenjujem plemke .  Zahvaljujem Plodovima Zemlje na čelu sa Vlatkom Grgurićem koji su napravili emisiju o marelicama u našem voćnjaku, a koju gledaju i van naše zemlje, krug prijatelja se raširio i neće mi biti problem preči brojku od 200 sorti marelica.  Počeo sam raditi selekciju da pronađem sortu koja će biti otporna na bolesti, a ujedno, dati fine lijepe plodove, radim probe sa raznim podlogama. Pa tako podloga breskve kao i badema nešto ranije prorodi daje lijepe plodove no vidjeti ću koliko će dugo trajati zbog toga što breskva nije dugovječna.  Podloga od raznih sorti šljiva je klasika no i tu imam favorita, to je žuti špengl kao i divlji dusen. Probe sa sejancom divlje marelice daje mi dobre rezultate no sve ću to vidjeti kroz koju godinu, cilj mi je da dobijem sorte koje će trajati barem približno koliko i stare.  Svijestan sam da su druga vremena, velikih zagađena, klima i.t.d.  Kombiniram dvije ili tri razne sorte podloga na koju cijepim plemku otporne marelice, sreće imam kao i puno iskrenih prijatelja pa uspjeh nebi trebao izostati. 

Istraživanja pokazuju da marelica poboljšava rad mozga. Djelovanje folne kiseline kao i bogatstvo kobalta i bakra u plodu marelice, čini ih idealnim voćem za slabokrvne ljude, isto tako plod marelice pomaže kod suhoće grla, umora, koncentracije, regulira krvni tlak, a pomaže i u izgradnji stanica organizma.  Savjet - nemojte brati plodove marelica kada su zeleni ( nezreli ), već samo potpuno zrele, jer marelica kada je uberete više ne zrije kao ostalo voće.

 

big red

Opis slijedi

bijela

Bijela marelica je stara Mađarska sorta manje rodnosti, srednje krupnoće, bijelog mesa, jedinstvenog slatkog okusa.

black velvet

Marelica Black Velvet je sorta koju su uzgojili krimski uzgajivači. Zrije u 7 mjesecu, plodovi su 30g - 40g crne boje izvana, unutra je tamno crvena, meso je sočno, slatko. Djelomično je samooplodna, pa bi trebalo imati još koju marelicu da bi rod bio izdašniji.

 

bora

Bora marelica izraste u drvo 4 - 5 metara, plodovi su crveno naranđasti, slatko kiseli, aromatični. Meso je naranđasto žuto, u zrelost dolazi krajem lipnja, kalanka i samooplodna, otporna sorta.

cacansko zlato

Plod je srednje krupan ovalnog oblika. Pokožica je narančasto žuta sa izraženom crvenom bojom na sunčanoj strani. Meso ploda je zlatno žute boje, fine strukture, prijatne arome. Dozrijeva polovicom 6 mjeseca, samooplodna sorta. To je sorta koja je nastala prirodnom selekcijom pedesetih godina, pa se može reči da je stara sorta.

candela

Dozrijeva sredinom 7 mjeseca. Boja potkožice je narančasta sa crvenilom na sunčanoj strani. Srednje krupna do krupna oko 50 g. Meso je sočno, narančasto, meso se lagano odvaja od koštice.

carmen top

Carmen top je rana sorta, dozrijeva krajem 6 mjeseca, plodovi su krupni, glatki, okruglastog oblika, žuto - narančaste boje. Okus je dobar, malo kiselkasti, za sviježu potrošnju je odlična.

cegledi bibor

Marelica Cegledi Bihor odlikuje se velikom rodnošću i zrije polovicom 7 mjeseca. Plod je veoma krupan 60 grama, ovalnog oblika, meso je čvrsto, sočno i aromatično, naranđasto crvene boje.

cegledi divovska

Krupna marelica narančasto crvene boje, koštica manja. Marelica dozrijeva sredino 7 mjeseca. Slađeg mesa, sočna. Koštica se lako odvaja od koštice.

cegledi orias

Marelica Cegledi Orijaš je Mađarska sorta. Ima velike do vrlo velike plodove 90 g do 120 g, izduženo jajolikog oblika. Boja ne narančasta sa sunčane strane blago crvena. Meso je sočno, aromatično, slatko. Sazrijeva sredinom 7 mjeseca. Nije samooplodna, treba joj oprašivač.

 

 

 

compacta

Plod je aromatičan, sladak, zlatnožute boje, kalanka. Sazrijeva krajem 7 mjeseca, samooplodna. Ova sorta može opstati i na višim područjima.

congat

Marelica Conga je jedna od najnovijih sorti marelica, plodovi su krupni, narančasto crveni. Okusje jako dobar, sočan sa visokim udjelom šećera. Sazrijeva sredinom 8 mjeseca. Otporna na mraz, moniliju. Plodovi se mogu skladištiti na hladnom mjestu. Sorta je nabavljena u Češkoj.

cunami

Marelica Cunami je vrlo rana  Francuska sorta. Dolazi u zrelost oko 15.06. Zanimljiva marelica, plod je okrugao, prekrasne crvene boje, nije prekrupna od 20 - 30 g, ali je zato aromatična, meso je sočno, čvrsto, narančasto.

dacija

Plodovi zriju krajem 6 mjeseca, plodovi su srednje krupni do krupni oko 60 g,izduženog - okruglastog oblika. Boja ploda je žuto narančasta, sa sunčane strane crvenkasta. Meso je žuto narančasto, čvrsto, sočno, slatko kiselkasto sa prijatnom aromom. Kalanka, ova sorta nije samooplodna, pa treba oprašivača.Dačija je Rumunjska sorta.

Posjetitelji

Danas13
Jučer687
Ovaj tjedan1156
Ovaj mjesec3098
Ukupno915780

Trenutno na stranici

1
posjetitelja

08 Travanj 2020