Marelica

ban knjige

ban video

ban foto

ban novine

ban prizn

ban gosti

INFORMACIJE  PONEDJELJAK - PETAK 17 - 19 SATI NA TEL.  098 940 2356

Marelica - Kajsija raste kao drvo i preko 8 metara visine, promjera stabla i ne rijetko 40 centimetara. Srodnik je breskve.

2012 godine sam posadio prvih petnaestak sorti marelica koje sam nabavio od raznih dobavljača, već 2014 god neke su se posušile. Isto tako i drugi ljudi se žale da im kroz 3 do 4 godine jednostavno odumru, to je bolest odumiranja grana službenog naziva Apopleksija. To me je potaknulo da krenem u sakupljanje i istraživanje. Pokupovao sam sve trenutno dostupne sorte marelica koje se dekleriraju kao otporne i to po paprenim cijenama, no nije to to.  Isto tako slušajući savjete i saznanja drugih ljudi kako cijepiti, koju podlogu uzeti, pa cijepiti na visinu jednog metra, uzimanje plemki sa starih stabala nije uvijet dugovječnosti jer na današnji dan kraj 2019 god od tih silnih eksperimenata nije mi bog zna što ostalo.

Pošto sam takav kakav jesem krenuo sam u istaživanje da i ja učinim nešto po tom pitanju, križajući sve moguće i nemoguće, skupljajući razne sorte marelica iz mnogih krajeva svijeta pa sam sakupio preko 150 sorti, a posebno me interesira sjeverni dio kao što je Rusija, Ukrajina, Češka i.t.d.  Jer vjerujem, ako uspijevaju tamo morale bi i kod nas gdje je klima ipak blaža, i  dalje ću uz pomoć prijatelja iz tih zemalja sa kojima razmjenjujem plemke .  Zahvaljujem Plodovima Zemlje na čelu sa Vlatkom Grgurićem koji su napravili emisiju o marelicama u našem voćnjaku, a koju gledaju i van naše zemlje, krug prijatelja se raširio i neće mi biti problem preči brojku od 200 sorti marelica.  Počeo sam raditi selekciju da pronađem sortu koja će biti otporna na bolesti, a ujedno, dati fine lijepe plodove, radim probe sa raznim podlogama. Pa tako podloga breskve kao i badema nešto ranije prorodi daje lijepe plodove no vidjeti ću koliko će dugo trajati zbog toga što breskva nije dugovječna.  Podloga od raznih sorti šljiva je klasika no i tu imam favorita, to je žuti špengl kao i divlji dusen. Probe sa sejancom divlje marelice daje mi dobre rezultate no sve ću to vidjeti kroz koju godinu, cilj mi je da dobijem sorte koje će trajati barem približno koliko i stare.  Svijestan sam da su druga vremena, velikih zagađena, klima i.t.d.  Kombiniram dvije ili tri razne sorte podloga na koju cijepim plemku otporne marelice, sreće imam kao i puno iskrenih prijatelja pa uspjeh nebi trebao izostati. 

Istraživanja pokazuju da marelica poboljšava rad mozga. Djelovanje folne kiseline kao i bogatstvo kobalta i bakra u plodu marelice, čini ih idealnim voćem za slabokrvne ljude, isto tako plod marelice pomaže kod suhoće grla, umora, koncentracije, regulira krvni tlak, a pomaže i u izgradnji stanica organizma.  Savjet - nemojte brati plodove marelica kada su zeleni ( nezreli ), već samo potpuno zrele, jer marelica kada je uberete više ne zrije kao ostalo voće.

 

d s

Marelica D - S je domaća marelica, srednje krupnog ploda, jako ukusna, slatka i sočna.

dacija

Plodovi zriju krajem 6 mjeseca, plodovi su srednje krupni do krupni oko 60 g,izduženog - okruglastog oblika. Boja ploda je žuto narančasta, sa sunčane strane crvenkasta. Meso je žuto narančasto, čvrsto, sočno, slatko kiselkasto sa prijatnom aromom. Kalanka, ova sorta nije samooplodna, pa treba oprašivača.Dačija je Rumunjska sorta, otporna na mraz i bolesti.

slika i opis slijede

Darina je kasna sorta, dozrijeva krajem srpnja, otporna je na moniliju i mraz, pogodna za rubna područja u Rusiji. Plod je srednje veličine sa narančastom kožicon i crvenilom na sunčanoj strani. Meso je narančasto, slatko, sočno, aromatično. Plpdnost je velika i redovita.

del prete

Marelica Del prete je narančasto crvena, srednje veličine ploda, otporna je na bolesti. Zrije sredinom 6 mjeseca, pa se smatra ranom marelicom. Samooplodna sorta, otpornost na bolesti i hladnoću.

delice cot

Marelica Delice cot cvate srednje kasno, samooplodna, rast stabla je umjereno jak, prinos je veliki i redoviti, zrije srednje, težina ploda je oko 70 g. Boja ploda je crvena, okus je sladak i sočan.

slika i opis slijede

slika i opis slijede

digat

Marelica Digat je novija sorta koja je samooplodna, zrije sredinom 7 mjeseca. Plod je veoma spektakularan crveno natančaste boje. Sorta je jako tražena jer cvate znatno kasnije od prosjeka i vrlo je otporna na bolesti. Plod se dobro drži na stablu, izvrsnog je okusa sladak i sočan.

dijamant

Marelica Dijamant je samooplodna, srednje rana sorta, sa vrlo dobrom rodnošću. Plodovi su okrugli narančaste boje sa crvenilom sa sunčane strane. Vrlo otporna na gljivične bolesti.

dm 1

DM 1 to je službeni naziv, zovu je još i Buda po čovjeku koji ju je pronašao.Marelica je zapažena osamdesetih godina prošlog stoljeća kao prirodno križanje. U proces priznavanja nove sorte krenuli su 2008 godine. Marelica ima odličan odnos šećera i kiselina, krupna, oko 100g,  ima čvrstu peteljku pa jači vjetrovi na izazivaju otpadanje ploda. Ima duži period cvijetanja, pa ako i ima mraza, neki cvijet će ostati. Marelica za svaku namjenu. 

slika i opis slijede

dobrzynskaDobrzynska marelica je srednjeg dozrijevanja koju karakterizira visoka otpornost na mraz kao i bolesti. Plodovi su veliki, žuti, prekriveni sa malo crvenila. Zrije sredinom 7 mjeseca, plodovi ne opadaju sa stabla.

Donjecki marelica ima srednje kasno razdoblje zrenja,zrije pred kraj srpnja. Plodovi su bistre narančaste boje sa rumenilom na sunčanoj strani. Koštica se lako odvaja od mesa koje je čvrsto, slatko kiselkasto sa izraženom aromom. To je najčešća sađena sorta u Ukrajini. Samooplodna sorta.

slika i opis slijede

Posjetitelji

Danas598
Jučer916
Ovaj tjedan598
Ovaj mjesec13735
Ukupno1920491

Trenutno na stranici

4
posjetitelja

17 Lipanj 2024