Marelica

ban knjige

ban video

ban foto

ban novine

ban prizn

ban gosti

Marelica - Kajsija raste kao drvo i preko 8 metara visine, promjera stabla i ne rijetko 40 centimetara. Srodnik je breskve.

2012 godine sam posadio prvih petnaestak sorti marelica koje sam nabavio od raznih dobavljača, već 2014 god neke su se posušile. Isto tako i drugi ljudi se žale da im kroz 3 do 4 godine jednostavno odumru, to je bolest odumiranja grana službenog naziva Apopleksija. To me je potaknulo da krenem u sakupljanje i istraživanje. Pokupovao sam sve trenutno dostupne sorte marelica koje se dekleriraju kao otporne i to po paprenim cijenama, no nije to to.  Isto tako slušajući savjete i saznanja drugih ljudi kako cijepiti, koju podlogu uzeti, pa cijepiti na visinu jednog metra, uzimanje plemki sa starih stabala nije uvijet dugovječnosti jer na današnji dan kraj 2019 god od tih silnih eksperimenata nije mi bog zna što ostalo.

Pošto sam takav kakav jesem krenuo sam u istaživanje da i ja učinim nešto po tom pitanju, križajući sve moguće i nemoguće, skupljajući razne sorte marelica iz mnogih krajeva svijeta pa sam sakupio preko 150 sorti, a posebno me interesira sjeverni dio kao što je Rusija, Ukrajina, Češka i.t.d.  Jer vjerujem, ako uspijevaju tamo morale bi i kod nas gdje je klima ipak blaža, i  dalje ću uz pomoć prijatelja iz tih zemalja sa kojima razmjenjujem plemke .  Zahvaljujem Plodovima Zemlje na čelu sa Vlatkom Grgurićem koji su napravili emisiju o marelicama u našem voćnjaku, a koju gledaju i van naše zemlje, krug prijatelja se raširio i neće mi biti problem preči brojku od 200 sorti marelica.  Počeo sam raditi selekciju da pronađem sortu koja će biti otporna na bolesti, a ujedno, dati fine lijepe plodove, radim probe sa raznim podlogama. Pa tako podloga breskve kao i badema nešto ranije prorodi daje lijepe plodove no vidjeti ću koliko će dugo trajati zbog toga što breskva nije dugovječna.  Podloga od raznih sorti šljiva je klasika no i tu imam favorita, to je žuti špengl kao i divlji dusen. Probe sa sejancom divlje marelice daje mi dobre rezultate no sve ću to vidjeti kroz koju godinu, cilj mi je da dobijem sorte koje će trajati barem približno koliko i stare.  Svijestan sam da su druga vremena, velikih zagađena, klima i.t.d.  Kombiniram dvije ili tri razne sorte podloga na koju cijepim plemku otporne marelice, sreće imam kao i puno iskrenih prijatelja pa uspjeh nebi trebao izostati. 

Istraživanja pokazuju da marelica poboljšava rad mozga. Djelovanje folne kiseline kao i bogatstvo kobalta i bakra u plodu marelice, čini ih idealnim voćem za slabokrvne ljude, isto tako plod marelice pomaže kod suhoće grla, umora, koncentracije, regulira krvni tlak, a pomaže i u izgradnji stanica organizma.  Savjet - nemojte brati plodove marelica kada su zeleni ( nezreli ), već samo potpuno zrele, jer marelica kada je uberete više ne zrije kao ostalo voće.

 

compacta

Plod je aromatičan, sladak, zlatnožute boje, kalanka. Sazrijeva krajem 7 mjeseca, samooplodna. Ova sorta može opstati i na višim područjima.

congat

Marelica Conga je jedna od najnovijih sorti marelica, plodovi su krupni, narančasto crveni. Okusje jako dobar, sočan sa visokim udjelom šećera. Sazrijeva sredinom 8 mjeseca. Otporna na mraz, moniliju. Plodovi se mogu skladištiti na hladnom mjestu. Sorta je nabavljena u Češkoj.

cunami

Marelica Cunami je vrlo rana  Francuska sorta. Dolazi u zrelost oko 15.06. Zanimljiva marelica, plod je okrugao, prekrasne crvene boje, nije prekrupna od 20 - 30 g, ali je zato aromatična, meso je sočno, čvrsto, narančasto.

Slika i opis slijede

Slika i opis slijede.

dacija

Plodovi zriju krajem 6 mjeseca, plodovi su srednje krupni do krupni oko 60 g,izduženog - okruglastog oblika. Boja ploda je žuto narančasta, sa sunčane strane crvenkasta. Meso je žuto narančasto, čvrsto, sočno, slatko kiselkasto sa prijatnom aromom. Kalanka, ova sorta nije samooplodna, pa treba oprašivača.Dačija je Rumunjska sorta.

dm 1

DM 1 to je službeni naziv, zovu je još i Buda po čovjeku koji ju je pronašao.Marelica je zapažena osamdesetih godina prošlog stoljeća kao prirodno križanje. U proces priznavanja nove sorte krenuli su 2008 godine. Marelica ima odličan odnos šećera i kiselina, krupna, ima čvrstu peteljku. Ima duži period cvijetanja, pa ako i ima mraza, neki cvijet će ostati. Marelica za svaku namjenu.

early orange

Marelica Early orange je Ranija sorta Američkog porijekla. Ima bujno stablo. Plod je srednje veliki oko 40 g, ovalno okruglastog oblika, djelomično je samooplodna. Sazrijeva sredinom 6 mjeseca.

Slika i opis slijedi.

marelica enac

Zovemo ju Encova marelica, stablo je jako staro, veliko, a i derutno je. Uspio sam sa vrha jedva odrezati par plemki koje su mi se primile. Počinje dozrijevati početkom sedmog mjeseca i postepeno zrije do dvadeset dana. Veoma je kvalitetna i svake godine ima obilje plodova. Nalazi se kod gospodina Zvonka Horvata iz Poljanca, mog nekadašnjeg susjeda.

 

erevani

Marelica Erevani je jako stara marelica koja potjeće iz Jermenije. Potožica je žuta sa blagom narančastom bojom sa sunčane strane. Izduženo plosnata sa čvrstim mesom, slatka okusa.  Zrije početkom 7 mjeseca.

faralia

Marelica Faralija je samooplodna, dozrijeva početkom 7 mjeseca. Lijepe narančasto crvene boje. Plod je malo plosnatiji, i naglo se sužava na kraju. Meso je sočno i lako se odvaja od koštice.Sadnica je nabavljena u Češkoj.

farbaly

Marelica Farbaly je atraktivna Francuska sorta, vrlo kasnog dozrijevanja sredinom 8 mjeseca, kada već nema plodova marelica. Kasnije cvate i tako izbjegne rane proljetne mrazeve. Plodovi su krupni, meso je čvrsto i slatko, sa dobrim okusom.  Boja ploda je narančasto zlatna sa crvenilom sa sunčane strane.

farclo

Marelica Farclo je samooplodna sorta, zrije krajem 8 mjeseca. Kasnije cvate i tako izbjegne proljetne mrazeve. Meso je žućkasto, sočno i slatko, lako se odvaja koštica od mesa. Plodovi su krupni, zlatno narančaste boje, okrugli. Sorta je nabavljena iz Češke.

Posjetitelji

Danas184
Jučer525
Ovaj tjedan1739
Ovaj mjesec6865
Ukupno991168

Trenutno na stranici

6
posjetitelja

13 Kolovoz 2020