Razmnožavanje starih sorti voća

ban knjige

ban video

ban foto

ban novine

ban prizn

ban gosti

Nema članaka u ovoj kategoriji. Ukoliko su ovdje prikazane potkategorije, one mogu sadržavati članke.

Potkategorije

Košara sa starim sortama jabukaZašto saditi stare sorte jabuka, pa zato što je jabuka kraljica među voćem. Spada u porodicu ruža i mnogi vladari su naređivali sadnju jabuka zbog zdravlja ljudi, već oko 1600 godine bilo je poznato oko 200 vrsti i do danas u svijetu postoji preko 200 000 tisuća vrsti jabuka, a u Hrvatskoj taj broj nadmašuje 5 000 tisuća vrsta. U Grčkoj mitologiji jabuka ima okus poput meda i liječi sve bolesti. Pa tako jedna od poslovica kaže „ pojedeš li jabuku za počinak, tvoj liječnik mora prositi ručak „ .

Istraživanja sveučilišta u Floridi pokazuju među ostalim da jedenjem jabuka snizujete kolesterol za 23 %. Jabuka se može koristiti na 1000 načina. Stavite li jabuku u domaće kekse zadržati će svježinu. Jedna jabuka u vreći krumpira spriječit će klijanje, od 100 kg jabuka može se dobiti od 53 – 75 litara soka. Mogao bih tako u nedogled. Namjera mi je da pokušam modernog čovjeka usmjeriti prema zdravom i starom voću koje godinama uzvraća ljubav sa puno zdravih plodova. Cijelog sebe posvećujem starom voću. Obilazim Hrvatsku, razgovaram sa mnogo ljudi i veseli me što su susretljivi i jako im je drago da imaju kome prenijeti svoj dio prošlosti. Bez obzira u kome dijelu se nalazi pojedina vrsta, moram ju obići, u većini slučajeva dva puta, a ponekad i tri puta. Prvo uzimam plod i tražim ime, a u zimi odlazim po plemke. Kod definiranja imena u obzir uzimamo izgled, okus, kiseline, sladore, veličinu, boju i sve što nam može poslužiti u odabiru imena, a najčešće pa gotovo u 85 % slučajeva su to narodna imena kojima barataju ukućani i suseljani.

U puno sela ima pojedinaca koji cijene i barataju sa jako puno imena i zahvalan sam im na tome što svoja saznanja prenose na mene. Puno sam naučio, a to bi bilo jako teško bez njih. Petnaestak posto naziva dajemo po imenima mjesta ili vlasniku stabla, što je u neku ruku uredu, jer ima stabala koje su cijepili odnosno uzgojili djedovi i pradjedovi, a ne mogu se ni po čemu odrediti neki drugi naziv. Ali i tu mi se javljaju neki da su saznali ime. Imena voća, a i poneku sliku ćemo mijenjati u hodu, ako će biti kakve promjene. Do sada imam evidentirano, slikano i obrađeno preko 1000 vrsta jabuka, a preko 500 sorti sam stavio u katalog kojeg ćemo postepeno nadopunjavati.

U svom voćnjaku, matičnjaku imamo posađeno oko dvjestotinjak vrsta, na pojedinim voćkama imam nacijepljeno od 3 – 10 sorti, tako da raspolažem sa oko 600 sorti svojih matica, plus na jednom starijem stablu jabuke imam nacijepljeno 120 sorti jabuka i 20 sorti krušaka koje mi služe za uzimanje plemki. MOLBA :Molimo sve ljude kojima nešto znače njihovi korijeni da se uključe u naš projekt sakupljanja i produženja starinskih sorti voća. Ako znate za kakvu staru voćku i kako se zove javite mi kako bi mogli produžiti vrstu. Doći ću u najkraćem vremenu. Uskoro ulazimo u Evropsku Uniju pokažimo im da živimo u zemlji bogom danoj za uzgoj starog voća. Odvojite malo vremena i uđimo u povijest kao spasitelji starog voća. HVALA.

Stare sorte bresaka ili vinogradarska breskva može narasti preko 8 metara visine i puno su otpornije na bolesti od novijih sorti. Ima ih puno vrsta, razlikuju se po vremenu sazrijevanja, boji kožice i mesa, krupnoći, dlakavosti, mirisu, aromi i.t.d.

Od tih svih koje sam našao odabrao sam desetak vrsta koje su mi se činile najbolje. Vinogradarske breskve uzgajaju se iz koštica, ali kad počnu roditi vidio sam da baš i ne nose sve odlike svoje majke, pa sam odlučio da ih cijepim i to na vinogradarsku breskvu tako da dobijem točno ono što želim.

U nekim krajevima je još zovu „Perzijska šljiva „ . Plod breskve je niske energetske vrijednosti i interesantno je to kada se ubere u nezrelom stanju ona još zrije kao i drugo voće, no šećeri ostaju na razini branja, pa ako ste dijabetičar ovo je preporuka za vas. Breskve su važne kako sirove, tako i za prerađevine kao liker, vino, pekmez, đem i sl.

Pošto su mi prijatelji poslali plemke i drugih bresaka ja sam nacijepio, a pošto mi se večinom sve primi, pa sam ih omatičio.

Dunja raste kao grm ili drvo visine do 6 m, a spada u porodicu ruža. Dunja se sve do polovice 18 stoljeća upotrebljavala kao hrana i lijek i potom je pala u zaborav, pa se danas kao hrana koristi vrlo rijetko , no u narodnoj medicini još uvijek upotrebljavamo Dunjine plodove, sjemenke, listove i cvjetove. Plodovi Dunje dozrijevaju polovicom listopada, odnosno kada boja ploda prelazi iz zelenkaste u blijedo žutu, a brati ih treba prije prvih mrazeva . Plodovi Dunja osim što ugodno mirišu ( kad sam bio još dječak davnih pedesetih godina, miris Dunje sa kredenca širio se cijelom kućom i to mi se duboko urezalo u pamćenje ), imaju i izvanredan okus kao prerađevine jer sirove gotovo da i nisu za jesti jer su kiseli i drvenasti. Plodove treba brati vrlo pažljivo bez obzira što su tvrdi na mjestu udara brzo sagnjile. Kod prerada dunja morate paziti na to da imate puno otpada, pa tako za 1 kg u receptu morate vagati 1,2 kg čitavih dunja. Plod dunje sadrže čitavo bogatstvo ljekovitih tvari, primjerice – postotak jabučne kiseline čak je i veći nego u jabuci.
Iz plodova Dunje pripremaju se sirevi, žele, vino, liker, pekmez, đem, kreme i.t.d. Osobno pripremamo desetak pripravaka na starinski način bez bilo kakvih dodataka, recepte vam možemo dati.
Ljekovita svojstva i primjena dunja:
Usna šupljina – sluz od sjemenki i svježi sok od ploda dunje veoma dobro liječi upalu sluznice usta kao i ranice.
Dišni organi – isto tako sluz, sok i svježi čaj od ploda liječi kašalj, promuklost, upalu grla, upalu bronha, upalu pluća, a odlično potiču iskašljavanje.
Srce i krvne žile – pečeni i kuhani plod preporučam svima koji imaju problema sa srcem i krvnim žilama.
Probava – svježi sok i sirup potiču probavu i bolji rad želuca i crijeva, a pečene i kuhane dunje odlične su protiv podrigivanja.
Želudac i crijeva – sluz, sok, pečene ili kuhane dunje liječe upalu sluznice želuca i crijeva, dok je pak ribana svježa dunja ili kompot odlično sredstvo protiv proljeva.
Jetra i Žuč – pečeni i kuhani plod preporučam i kod bolesti jetre i žući.
Ženske bolesti – čaj od listova kao kupka kod bijelog pranja.
Duševne bolesti – čaj od lišća protiv nesanice i nervoze.
Koža – sluz iz sjemenki obnavljaju kožu, a ako radimo masku od dunje ona je za sve tipove kože, liječi, njeguje, zatvara pore i smanjuje bore. Za masku morate uzeti 1 žlicu ribane dunje, 1 žlicu meda i 1 žlicu kiselog vrhnja.
Sluz dunje raditi tako da uzmete 1 žlicu cijelih sjemenki i prelijete ih sa 3 dcl vode. Ostavite oko 10 sati, pa procijedite.

Oskoruša je kod nas dosta rijetka vrsta voća i mogu reći da ju dosta teško pronalazim, a razlog je vjerovatno što se dosta teško razmnožava. Pošto je nekad bila čest stanovnik okućnica volio bih da se to barem malo popravi, pa da i dalje bude hrana i lijek kao u davna vremena. Oskoruša je veoma skromna voćka i praktički nema nikakvog održavanja, osim ako je potrebno kad je manje stablo prorijediti krošnju.

Kod mene u selu ima jedna ogromna Oskoruša, a vidio sam i stablo Oskoruše koje je staro i preko 100 godina, opsega cca 3 metra, i što je važno Oskoruša nema skoro nikakvih zahtjeva prema tlu, ali više voli sunčana mjesta . Tvrdi plodovi Oskoruše su opori, gorki, kiseli, no nakon mrazeva i dužeg stajanja kad osmeđi, postaju mekši, ukusni i slatkasti. Plodovi Oskoruše jedu se sirovi, ali i u pripravcima , marmeladama, đemovima, kompotima i sl. Nekada su Oskorušu stavljali u Jabukovaču kojoj daje posebnu aromu, a o rakiji da ne govorimo. Kao lijek koristi se za uravnoteženje probave, a u nekim krajevima Bosne i Crne Gore slovi kao jak afrodizijak, ženama pomaže u trudnoći i da zatrudne. U Irskoj postoji vjerovanje da je prva žena stvorena od Oskoruše.

Šljiva spada među najrasprostranije sorte voća i poznato je preko 2500 sorti. Sorte šljiva dijelimo na tri skupine : stolne sorte, višenamjenske i rakijske sorte. U Hrvatskoj je najzastupljenija domaća bistrica, no polako ju istiskuju novije otpornije sorte. Osobno sam sakupio zavidnu kolekciju starih sorata šljive, najdraže su mi one gdje sam uzeo plemku " pet do dvanaest ", pa čak nisam ni vidio plod, no po pričama domaćina koji su mi dali detaljne podatke o stablu koje vam prenosim, a kada će dati prve plodove znati ćemo više.

Pošto sam stekao jako puno novih prijatelja, pa sam tako naišao i na dragog čovjeka Željka Krvara iz Kapele koji me je uputio na svoga prijatelja Nenada Horvata iz Bjelovara koji pak ima pedesetak sorti šljiva, starih i novijih sorti i to mu je glavna preokupacija. Došavši kod njega oduševio sam se njegovom ljubavlju prema šljivama i gle vraga " zarazio " je i mene, a kada ja krenem onda je to ko " cunami ", pa sam tako u godinu dana došao do stotinjak sorti šljiva i drago mi je da sam prekršio pravilo, stare sorte šljiva jer sam vidio da su novije otpornije na bolesti i da imaju veoma visoke standarde, ima ih svih veličina, oblika, boja, doba zriobe, kalanke, durancije, samooplodne, jako otporne, otporne na pojedine bolesti i.t.d. Kinesko - Japanske šljive preporučam i za Dalmaciju zbog atraktivnosti ploda, kvalitetu mesa i dobi zriobe, a najvažnije nije im potebna neka specijalna zaštita.

Bilo bi nepošteno da ne spomenem prijatelje koji su isto tako " vudreni " kao i ja, pa sam zahvaljujuči i njima proširio svoj matičnjak. To su prije svega Marko Turas iz Lipovljna, Zvonko Šporčić iz Starog Petrovog Sela, Milorad Lejić, Dragan Jovanović i Dragan Vidić iz Srbije, koji svi imaju impozantnu zbirku voća, pa se i ovim putem zahvaljujem njima i mnogim drugima koji su me kontaktirali.

Šljive dobro podnose niske temperature pa i do -30 stupnjeva C, stoga ju možete saditi i u područjima gdje se zima duže zadržava. Cvjetovi smrzavaju od 0,5 stupnjeva C do 2 stupnja C. Šljiva naraste kao srednje veliko stablo, manje ili više bujnog rasta. Ima šljiva otpornijih na bolesti, ustvari ove sorte mogu zadovoljiti i največe gurmane. Plodovi šljive imaju puno vitamina A i C i spadaju u grupu niskokaloričnog voća. Koncentrirani sok od šljive možete koristiti kao zaslađivač, boju, pojačivač okusa i konzervans. zbog obilja vitamina, minerala, diuretskih vlakana, prirodnih šećera, šljiva zauzima veoma važno mjesto u prehrani, pogotovo stoga što je njezin sastav u biološkim najprihvatljivijim omjerima sa ljudskim organizmom. pa tako pomaže kad psihičkog nemira, poteškoća sa koncentracijom, jača srce i imunitet, regulira probavu, čisti organizam, potiče rad jetre, popravlja apetit, a zbog lijepih plodova vole ih i djeca.

Šljivu možete par dana čuvati i u frižideru, no morate znati da šljiva brzo zori i pritom oslobađa plin Etilen koji pak pospješuje zrenje ostalog voća i povrća u istom frižideru, no zato šljive treba staviti u vrečicu. U zamrzivaču ih možete čuvati tri mjeseca da ne gubi svojstva.

Trešnja je čudotvorno voće u što se mnogi uvjeravaju iz godine u godinu. Vole ih svi podjednako i djeca i starci. Stare sorte trešanja mogu izrasti kao divovi. Našao sam ogromne primjerke i odgovorno tvrdim od sveg voća dvije trešnje u Jankovcu najveće su među voćem. Prema tvrdnjama domaćina u poodmaklim godinama stare su oko 150 godina. Ima i slika na stranici – u foto galeriji o starim stablima.

Trešnje su vrlo vrijedne i zbog toga što prve plodove beremo već početkom Svibnja. Različite sorte dozrijevaju sve do jeseni. Ima ih bijelih, roza, crvenih, crnih. Trešnja je na trećem mjestu među voćem po efektu snižavanja lošeg kolesterola, koji doprinosi razvoj arteroskleroze, koja pak može uzrokovati srčani udar. Ima još puno razloga zašto saditi trešnju, ne treba ih špricati, nisu zahtjevne, a daju puno užitka.

Važno je znati što je veoma zanimljivo ubrana trešnja je jedino voće koje ne sazrijeva kad se ubere i mora se brati kada su potpuno zrele.

Marelica - Kajsija raste kao drvo i preko 8 metara visine, promjera stabla i ne rijetko 40 centimetara. Srodnik je breskve.

Ljudi mi se često žale da im nakon par godina jednostavno počnu grane odumirati i da nemaju sreće sa uzgojem marelica, ( bolest se zove apopleksija ). Ja pokušavam problem riješavati na način da plemke uzimam sa jako starih stabala i cijepim ih na sjemenjak - divljak, divlje šljive i to poprilično visoko što mi se pokazalo jako dobro. Nebi vjerovali koliko ima vrsta starih marelica, razlikuju se po obliku plodova, boji kožice i mesa, a o okusima da i ne govorim, meni su najdraže najranije.

Istraživanja pokazuju da marelica poboljšava rad mozga. Djelovanje folne kiseline kao i bogatstvo kobalta i bakra u plodu marelice, čini ih idealnim voćem za slabokrvne ljude, isto tako plod marelice pomaže kod suhoće grla, umora, koncentracije, regulira krni tlak, a pomaže i u izgradnji stanica organizma.

Savjet - nemojte brati plodove marelica kada su zeleni ( nezreli ), već samo potpuno zrele, jer marelica kada je uberete više ne zrije kao ostalo voće.

2014 godine krenuo sam u istraživanje raznih sorata marelica koje bi trebale biti otporne na bolesti. Puno sam naučio o otpornim sortama pa sam ih i umatičio kod sebe, iskreno vjerujem da sam na dobrom putu.

Povijest krušaka je veoma duga, ugledna i vrlo rekspetabilna. Stare sorte krušaka daju obilje zdravih, kvalitetnih plodova koji su potpuno ekološki jer ih ne treba špricati. Veliki je broj sorti , različitog roka dozrijevanja od ranih ljetnih pa do kasnih jesenskih. Kruška spada u porodicu kao i jabuka i dunja, ima ih jako puno vrsta, podaci idu od 1000 pa sve do 10 000 tisuća.

Osobno sam prikupio oko 250 vrsta, a obradio i nacijepio oko 150 vrsta. Jednostavno je teško povjerovati da ih ima toliko različitih oblika, boja, mirisa i veličina. Pojedina stabla su pravi starci zavidnih gabarita starosti i preko 150 god. Lijepo je vidjeti negdje u šumi, proplanku, livadi kako prkosi vremenu i uporno daje obilje finih plodova, sa kojima si možete učiniti život ljepšim i slađim.

Dat ću vam par savjeta kao stari travar što sve može kruška. Kruške su veoma učinkovita za snižavanje tlaka, zbog djelovanja antioksidansa glutationa koji smanjuje i rizik od moždanog udara. Sadrži i mineral Bor koji ima sposobnost da zadrži Kalcij te na taj način snižava rizik od osteoporoze. Sok kruške je odličan izvor energije pa je dobar za dijabetičare, a sve to zahvaljujući voćnom šećeru fruktozi i levulozi. Isto tako kruške su bogate dijetetnim vlaknima koje pak pozitivno djeluju kod probavnog sustava, kod rizika raka dojke ( čak i 50 % ). Također regulira razinu kolesterola u krvi.

Ovo su samo neke činjenice zbog kojih bi morali saditi stare sorte krušaka. Zanimljiv je i podatak sa kruške pogotovo stare sorte imaju najnižu razinu alergijskih reakcija. Isto tako dobro je znati da kruške imaju više pektina od jabuka.

Tražeći stare sorte voća nisam mogao ne primjetiti svjetske voćne novitete koji su nastali diljem svjeta, križanjem poznatih voćnih vrsta. Tako dobivena voćka daje lijepe i fine plodove zadržavajući svojstva oba roditelja. Isto tako upoznao sam i ljude koji imaju takve sadnica, primjerice Marka Turasa iz Lipovljana, Dragana Jovanovića iz Počekovine, kao i mnoge druge ljubitelje voćnih noviteta, jabuka, krušaka, breskvi i drugog voća, koji svojom otpornošću na bolesti i kvalitetom plodova nadmašuju sva očekivanja. To je bio i povod da krenem sa sakupljanjem sadnica voćnih noviteta. Večinu sam kupio diljem Europe, cijene su jako velike, no ne žalim truda i novaca. Neke sam dobio od prijatelja iz raznih krajeva, a bilo je i razmjene plemki. Svoje spoznaje htio bih podijeliti sa vama a ako netko ima nešto slično bilo bi mi drago da podijelimo plemke.

Ovo je visoko stablo koje nema gotovo nikakve prohtjeve ni zaštitu i nepravedno je zapostavljeno. Stabla mogu biti ogromna, a jedan od većih raste u Novakovcu. Iz mog iskustva najveći su bijeli dudovi, a najmanji crni. Pronašao sam ih u više boja i veličina.

Plodovi zriju od početka lipnja pa do kraja srpnja. U narodu ga sa pravom zovu „ ljetna poslastica „ Mana duda je što ga je teško brati, no ja sjećam da smo ga nekad stepali na ponjavu i od njega se spravljala odlična rakija i pekmez.

Plodove duda vole djeca i stari, a neiscrpan je izvor zdravlja. Pa tako sirup od ploda duda pomaže protiv visoke temperature i neuredne stolice. Stolicu regulira i čaj od kore posebno korijenove kore. Lišće pripremljeno kao čaj snizuje šećer u krvi i liječi glavobolju. Inače plod i kora duda djeluju kao sredstvo za čišćenje organizma. Osobno pripremamo od duda sirup, vino, liker,( pekmez i đem.)

Drvo višnje naraste i do 10 m, a plod spada u kategoriju super zdrave hrane. Na početku iskreno nisam imao namjeru tražiti višnje, mislio sam par vrsta i kraj, no kada sam naišao na jako stara stabla koja su za višnju ogromna, a i na raznolikost okusa i naziva, nisam mogao ostati ravnodušan.

Za sada ih imam preko 10 vrsta, no po tome kako pronalazim nove vjerujem da ih ima puno više i ne bilo kakovih, već domaćih starinskih koje nemaju nikakvu zaštitu i veoma su otporne. Plod višnje riznica je vitamina i minerala koje su blagodat za organizam i mogu se konzumirati u neograničenim količinama. Višnje su eliksir za tijelo i igraju veliku ulogu za održavanje ljepote kože. Pa i dijabetičari ih mogu konzumirati u većim količinama, zbog niskog sadržaja šećera. Američka istraživanja kemičara pokazala su da 20 višanja dnevno ima isti učinak na oslobađanje boli kao aspirin ili ibuprofen. Nadalje višnje se koriste u raznim prilikama i prerađevinama pa stoga bi ju morali saditi.

Treba joj malo prostora, nije zahtjevna, ne traži prskanje, uspijeva u svim krajevima Hrvatske , kako u Dalmaciji tako i na kontinentu, veoma je zahvalna i bogato nagrađuje. Kada bi ljubav bila kao višnja vječno bi trajala. „ Višnju pojedeš, pljuneš košticu, a istovremeno ju i voliš „

  Drijen je drvo i do  6 m visine sa gustom zaobljenom krošnjom. Cvate prije listanja i pravi je proljetni ukras. Plodovi su koštunice jarko crvene boje, duguljasto ovalnog oblika sa jednom košticom, dozrijeva u kolovozu i rujnu.

Plodovi Drijena od davnina su bili cijenjeni. U početku su trpki i kiseli, kada potpuno sazriju omekšaju i ugodno su slatko- kiselog okusa i mogu se jesti svježi.

Plodovi su odlična sirovina za proizvodnju pekmeza, marmelada, želea, kompota, sokova, likera, rakija i sl. Nezreli plodovi slični su maslini, mogu se uz dodatak komorača konzervirati u slanoj vodi.

Na moju veliku žalost Drijenak je zapostavljen, iako stablo nema nikakve zahtjeve i ne traži nikakvu zaštitu.

Pokušati ću barem malo doprinijeti da ga koliko toliko širim. Inače plod, kora, kora korijena i list veoma su ljekoviti i koristimo ih kod bolesti crijeva, proljeva, grozničavih stanja, bolesti probavnog trakta i još puno bolesti.

Posjetitelji

Danas228
Jučer582
Ovaj tjedan4345
Ovaj mjesec10905
Ukupno836312

Trenutno na stranici

5
posjetitelja

17 Studeni 2019