Višnja

ban knjige

ban video

ban foto

ban novine

ban prizn

ban gosti

Drvo višnje naraste i do 10 m, a plod spada u kategoriju super zdrave hrane. Na početku iskreno nisam imao namjeru tražiti višnje, mislio sam par vrsta i kraj, no kada sam naišao na jako stara stabla koja su za višnju ogromna, a i na raznolikost okusa i naziva, nisam mogao ostati ravnodušan.

Za sada ih imam preko 10 vrsta, no po tome kako pronalazim nove vjerujem da ih ima puno više i ne bilo kakovih, već domaćih starinskih koje nemaju nikakvu zaštitu i veoma su otporne. Plod višnje riznica je vitamina i minerala koje su blagodat za organizam i mogu se konzumirati u neograničenim količinama. Višnje su eliksir za tijelo i igraju veliku ulogu za održavanje ljepote kože. Pa i dijabetičari ih mogu konzumirati u većim količinama, zbog niskog sadržaja šećera. Američka istraživanja kemičara pokazala su da 20 višanja dnevno ima isti učinak na oslobađanje boli kao aspirin ili ibuprofen. Nadalje višnje se koriste u raznim prilikama i prerađevinama pa stoga bi ju morali saditi.

Treba joj malo prostora, nije zahtjevna, ne traži prskanje, uspijeva u svim krajevima Hrvatske , kako u Dalmaciji tako i na kontinentu, veoma je zahvalna i bogato nagrađuje. Kada bi ljubav bila kao višnja vječno bi trajala. „ Višnju pojedeš, pljuneš košticu, a istovremeno ju i voliš „

spanska

Španska višnja dozrijeva kraj 7 mjeseca, ime govori odakle potiče. Plod je jako krupan od 5 - 6 g. Najviše se sadi na okućnicama za vlastite potrebe.

Šumadinka - višnja

Višnja Šumadinka nastala je u Čačku križanjem kerekeške i hajmanove konzerve. Plod je tamno crvene boje, krupan preko 6 grama, meso je sočno, polučvrsto, dobrog okusa i arome.

topas

Sotra višnje koju karakterizira vrlo kiselo voće, smeđe crvene boje, zbog svoje kiselosti je najprikladnija za proizvodnju sokova i vina. Višnja Topas ima veliku rodnost. Dozrijeva sredinom 7 mjeseca, samooplodna sorta.

ujfehertoi furtos

Dozrijeva krajem 6 mjeseca i početkom 7 mjeseca. Plod je krupan oko 6 g, sa sjajnom pokožicom, okruglastog - srcolikog oblika, tamno crvene boje. Meso je srednje čvrsto, sočno, slatko kiselkasto, prijatne arome. Spada u grupu slatkih višanja i može se koristiti kao stolno voće i za preradu. lako se odvaja od koštice i samooplodna je sorta.

slika i opis slijede

Višnja sa lišćem kao u trešnje - stare sorte voća

Kod gospodina Štefa Kovačića ima višnja koja ima lišće kao u trešnje. Nemože se sjetiti od kuda je donio plemku, ali se vidi na stablu gdje je cijepljena na običnu višnju. Plod višnje je izrazito krupan, tamno crvene boje, mekano meso, lagano višnjasto kiseli.

zuta visnja na stablu

Od prijatelja Gazdeka sam saznao za žutu višnju, a zovu je i bela višnja. Osobno ja nisam nešto takvo vidio. Izvorno stablo nalazilo se u Čukovcu no srušeno je već pred puno godina. Gazdek me je vodio i u Apatiju gdje je bilo jedno stablo, no ni tu nisam imao sreće, pred par godina su je srušili.