Voćna kozmetika

ban knjige

ban video

ban foto

ban novine

ban prizn

ban gosti

*Biljke pomažu i daju snagu biljkama

Svoja saznanja vezano za ekološki način voćarenja ili ti kako se to nekad radilo želio bi podijeliti sa vama. Oduvjek sam primao savjete iskusnih i vještih ljudi i nisam vjerovao svakom jer ima i zlonamjernih savjetodavaca, ali i dobronamjernih koji mogu biti neznalice. Ja ću vama prenjeti iskustva koja su provjerena kroz moja istraživanja i broj godina života. Prvo treba poštivati pravilo da poslije rada i reda čistoća je glavno, čisti alat, čisti voćnjaci, čisto sjeme, čisto srce i mirna savjest osnova je za uspjeh. Stara poslovica kaže " čitaj pametne knjige i novine, pisana slova, to su oči iskustva što sve vide. Ko više čita i svača što čita – sve više vidi, jer slova su naočale za slabe glave".

*Biljni pripravak za zaštitu voća i gnojenje iz moje " kuharice ", a radi se o oparku – juhi od bilja. Najlakše je napraviti tako da uzmete plastičnu posudu i do polovice ju rahlo napunite biljem prelijete vrelom vodom i poklopite. Kad se ohladi sve zajedno prelijte u veču posudu koju ste do trečine napunili sa sviježim biljem i dopunite vodom ( ne skroz do vrha kako kom vrenja nebi išlo van ), neka tako stoji 10 -15 dana uz povremeno mješanje, potom procijedite dodajte šaku šečera i pripravak je spreman, ( postupak vruće i hladno potreban je kao i kod nekih čajeva, neke biljke dovoljno je samo močiti dok druge trebaju vruću vodu da otpuste aktivne tvari ). Oparak rijediti sa vodom u omjeru 1:5 ili 1:10. Najbolje se pokazalo oko 100 g zdrobljenog češnjaka, 300 g pelina, 150 g stolisnika,200 g ljuska crvenog luka, 1000 g preslice, 500 g koprive, 250 g gaveza.

Češnjak – gljivične bolesti breskve i pljesni općenito
Krumpir – lisne uši
Pelin – mravi, gusjenice
Stolisnik – gljivične bolesti
Ljuske luka – mušice, truljenje
Gavez – ponaže kao lisno gnojivo
Preslica – krastavost, opadanje lišća, gljivične bolesti
Isto tako juhe možete raditi i iz lista i stabla rajčice za suzbijanje puževa
Vratića – za suzbijanje lisnih ušiju
Rabarbara – protiv crvenih ušiju posebno na višnjama i bazgi
List hrasta – protiv proždrljivih kukaca i mravi
Paprat – gljivična oboljenja i štetnih kukaca
Bazga – protiv rovaca i krtičnjaka
Dragoljub – rane od raka na voćkama
Hren – protiv štetnika
Kamilica – bolesti korijena
Neven – jačanje i rast biljaka
Kupus – lisna hrana
Cikla – pospješuje rast

Ima još dosta biljaka sa kojima sam radio, no ovo je sasvim dovoljno.

Kod toga svega žalosno je što je način razvitka i života sasvim drugačiji nego nekada pa se kod mladih voćaka ponekad treba poslužiti i dodatnim kemijskim sredstvima, no na sreću samo kad su voćke mlade kasnije se one same brane. Recept za gnojidbu zaljevanjem kao i folijarnu preko lista nema boljeg, a nije ga komplicirano napraviti : uzmite plastičnu 100 litara bačvu u nju narežite 10 cm kopriva ( zbog obilja minerala, a najviše dušika ), 5 cm gaveza ( zbog željeza, kalija, fosfora i mangana ) potom to sve prekrijte sa 10 kg kokošjeg gnoja, dosipate vodu 10 cm ispod ruba, poklopite, povremeno mješajte, nakon 15 dana procijedite bistru tekućinu koja je spremna za upotrebu. Rijediti 1:10 sa vodom, rezultati su odlični.

* Tjeranje puževa – na mjesta gdje obitavaju puževi staviti daščice, pod koje se puževi zavuku potom ih pobrati i staviti u vrelu vodu kojom kasnije špricajte biljke taj miris odbija puževe.

* Dobar voćarski vosak - uzeti 730 g kalafonija, 75 g pčelinjeg voska, 75 g goveđeg loja i 120 g etilnog alkohola. U posudi otopiti kalafoniju, vosak i loj uz stalno mješanje kad se otopi skinuti sa peći i uz mješanje dodati alkohol, uliti u posude, ovakav vosak traje godinama.

* Smolu na trešnji, šljivi, breskvi spriječit ćete tako da mjesto curenja isiječete pa čak i sa malo stabla, potom oprati sa sapunom za veš 2 -3 puta.

* Kako spriječiti mrave da se penju po drvetu nekad se koristio kolomaz, a danas se treba pomješati goveđi loj i čađu pa sa tim napraviti prsten na drvetu.

* Da vam mlada voćka brže napreduje potrebno je oko nje staviti slamu, lišće ili nešto slično tako da sunce nemože isušiti korijen.

* Borba protiv voluharica najjednostvniji i siguran način je da kod sadnje voćke na dno stavite šaku stakla ( ja stavljam sekurit staklo od auta lako se lomi u stotine komada ) i kako zatrpavate, bacajte staklo skroz do vrha.Ona zemlja sa staklom ima premalo stakla. Drugi način su kad su voćke već posađene ja sam probao i ove načine i svaki je dosta dobar, uzmite 100 ml ricinusova ulja i izmješajte sa 1 litrom vode i uljevajte u rupe. Isto tako možete u rupe stavljati češnje češnjaka, ali svaka 3 tjedna. Dobro je oko voćke ukopati vapno, a ako se hoćete riješiti krtica u rupe sipajte sirutku. Isto tako kod protjerivanja voluharica na onim voćkama koje su stare 3 god, a nisam stavljao staklo, a već su mi pojele 5 jabuka našao sam način tako da sam napravio željeznu šipku koju bi gurnuo kraj voćke i ako ide u zemlju i propadne znači da je tu rupa unutra ubacim petardu i zatrpam i to ponavljam mjesečno 2 puta, jednu voćku sam otkopao kako bih vidio dali joj to šteti, ljepo se vidjelo već zaraslo, ali oglodana kora korijena, zemlja je bila crno siva, no voćka se oporavila. Imam još dosta toga za reći, ali volio bi da me pitate, rado ću vam odgovoriti. A na kraju ću vam ispričati jedan seljački vic. U selo došao mladi agronom i ubrzo su rodile Višnja, Jagoda, Vesna i Ruža.

* Crv svrdlaš Novo iskustvo koje sam stekao ove godine i svom mladom voćnjaku moram podijeliti sa vama. Radi se o tome da sam prošle godine na jednoj voćki vidio granu koja je jednostavno pukla kada sam ju savinuo, vidio sam da joj je sredina šuplja, rezao sam dio po dio i našao debelog žutog crva (svrdlaša) koji je nemilosrdno pojeo srce jedne grane. Ove godine sam pažljivo tražio znakove bušenja i vrlo brzo otkrio još na 3 stare sorte jabuka rupe. Lako je otkriti mjesto napada, kora je tamnija, iz rupe cure probavljeni dijelovi stabla. Brzo sam reagirao, na jednoj voćki sam odrezao granu, uzeo postolarko šilo i čvrsto zabadao centimetar po centimetar dok god je propadalo kada sam došao do kraja rupe nisam više mogao gurnuti šilo, odrezao sam i vidio crva kojega sam probio.

Potom sam krenuo u spašavanje druge dvije voćke, jedna je imala rupu 15 cm iznad zemlje, stablo je debljine oko 3 – 4 cm, počeo sam bušiti na svaki centimetar do zdravog dijela, uzeo sam vosak i zatvorio rupicu i pokazalo se jako efikasno. Uklonio sam crva tako i na drugoj voćki koja je napadnuta u prvim granama, ovo probajte i bit ćete zadovoljni.

Morate znati da je pojava crva moguća jer se stare sorte voćaka ne tretiraju otrovima pa su takve situacije moguće.

*Kako se štititi od čvoraka.   Došao mi je čovjek i molio da mu nabavim dud, jer mu čvorci pojedu sve trešnje. Kaže da na starom gruntu ima dudovinu i čvorci jednostavno jedu dudovinu jer im je slađa pa trešnje ostaju njemu, a doma nema dudovinu i jednostavno mu čvorci sve trešnje pojedu. Veoma zanimljivo zapažanje i sad vidim da je to istina, u dvorištu imam tri trešnje i tri duda i nema nikoga ali trešnje ostaju, iskreno nisam o tome ni razmišljao, a sada vidim i zašto dud zrije postepeno i štiti trešnje.

Pošto se već 40 godina bavim travarstvom i ljekovitim biljem, napisat ću nešto i o ljekovitosti voća, ali ne bilo kakvog već strarinskog i nešpricanog.

* JABUKA je prava riznica vitamina, minerala i drugih hranjivih tvari koja se lako probavljaju, usto smanjuju tek, a to je veoma korisno ako nastojite smršaviti. Suvremena istraživanja otkrila su da jabuke snažno dijeluju protiv virusa. Taninska kiselina osobito je djelotvorna protiv virusa herpes simplex. Drugi sastojci polifenoli, imaju antikarcinogene osobine, a pektin se vezuje sa toksičnim metalima, npr. živom i olovom te ih izbacuje iz tijela.

Tako bi se moglo reći da su jabuke dobro naoružane da nas zaštite od nekih učinaka onečišćenja okoliša i od staračkih bolesti. Pa tako i stara poslovica kaže " pojedeš li jabuku prije počinka, tvoj će liječnik morati prositi ručak ".

Ima strahovito puno recepata od jabuka (ploda, cvijeta, kore, lista, koštice ), no dat ću vam par ako će koga zanimati više vrlo rado ću dati savjet.

  • Jabuke nikada ne konzumirajte hladne jer mogu prouzročiti tegobe želuca i jetre, isto tako jabuku treba lagano žvakati jer što je bolje sažvakana lakša je i probavljivija. Kožica jabuke sadrži šest puta više vitamina C od ploda, stoga su starinske jabuke idealne, samo ih obrišite i uživajte.
  • Najbolji pripravak za reguliranje stolice je ako ujutro natašte redovito uzimate 1 – 2 jabuke sirove ili pečene. Tople pečene jabuke sa medom odlične su protiv promuklosti.
  • Za svakog čovjeka bilo bi idealno da jedamput mjesečno provede dezinfekcijski crijevni dan što potvrđuje stara poslovica "smrt ide kroz crijeva". Recept je jednostavan, za doručak bezalkoholni sok od jabuka pomješanog sa sokom od pola limuna, sok se pije na gutljaje i mlačan. Prije podne pojesti 1 -2 sirove jabuke sa žicom (najbolje stare sorte), za ručak popiti čaj od kore jabuke sa 2 žlice meda. Nakon 2 sata pojesti 3 – 4 jabuke sa kožom. Predveče opet čaša sviježeg soka, a za večeru tanjur jabučne kaše pomješan sa 2 -3 žlice meda. Nije komplicirano, ali je jako, jako ljekovito.
  • Čaj od kožice jabuke zaslađen medom je jako dobar napitak za umirenje živaca, a nezaslađen je dobrodošao osobama koje naginju debljanju. Duševno premorene osobe neka narežu jabuku na sitno i popare sa pola litre vode i ostave 1 sat poklopljeno, nakon toga umješati 3 žlice meda, komadiće jabuke jesti, a nakon toga popiti preostali sok, neme boljeg pripravka. Jabukama možete napraviti kuru protiv pušenja. Ima još puno recepata gdje vam jabuka može pomoći.

* MUŠMULA je srodna sa divljom jabukom, a koristimo ju za pospješivanje mokraće i katara crijeva. Tanini iz mušmule snažno stežu sluznicu crijeva pa ju preporučam kod probavnih smetnji. Plodovi mušmule reguliraju rad crijeva.

* KRUŠKA je bliži srodnik jabuke, a koristimo ih kod bolesti u cirkulaciji krvi i bubrega, jer zbog kalija pospješuju smanjivanje oteklina prouzrokovanih vodenom bolešću. Bolesnici koji imaju upalu probavnih organa kao i oni koji naginju nadutosti morali bi konzumirati samo kuhane kruške.

* TREŠNJE zbog male količine masti, bjelančevina i soli važne su kod bolesničkih dijeta, koristimo ih kod bolesti srca i krvnih žila, bolesti bubrega, kao i kod reumatizma i gihta. Trešnje davati srčanim bolesnicima kao kompot, ne samo zbog toga što krijepe i jačaju, nego i zato da se izbjegne stvaranje plinova u crijevima koji potiskuju ošit prema srcu. I šečerni bolesnici smiju konzumirati trešnje u manjim količinama, jer najveći dio šećera takozvana levuloza, u obliku koji ne škodi dijabetičarima. Prava trešnjeva rakija koristi za želudac jer ga zagrijava i brzo odstranjuje želučane teškoće koje može prouzročiti hladno piće, pogotovo ljeti. Rakija trešnje djeluje osviježavajuće, a i preporučam ju za masiranje premorenih udova. Koštice trešnje istučene u prah pomiješane sa vinom otapaju kamence i pijesak.

* VIŠNJA - osušene višnje umiruju proljev i grižu, sjemenke se za koriste za otapanje kamenaca , tri puta na dan po 10 koštica, a umiruju i kašalj. Sirup od višnje nije samo napitak koji hladi ljeti, već prije svega pomaže u izlučivanju mokraće, pa ga preporučam svima koji pate od vodene bolesti. Na isti način djeluje vino i liker.

* ŠLJIVA – šljive su veoma vrijedna dijetna hrana kod oboljelih bubrega, gihta, bolesti jetre. Šljive su blago sredstvo za otvaranje, pospješuju probavu i pobuđuju apetit. Tvari poput pektina veoma bubre pa čine stolicu mekanom i olakšavaju pražnjenje crijeva. Pjesnik Gargelije Marcijal napisao je "uzmi šljive u trošnom bremenu starosti, jer one običavaju smekšati tvrd napet trbuh".

* BRESKVA – oslobađa crijeva od truleži i nepotrebno je upotrebljavati bilo koje druge ljekove. Nadalje, breskva pospješuje izlučivanje žući, krepi jetru, podražuje i oviježava stjenku želuca, jača pluća. Breskva je jedino voće koja skladištenjem ne dobiva šečer već ostaje ista kao kod branja.

Imam još puno savjeta kako koristiti voćne plodove i koje bolesti se njima lječe. Slobodno nazovite ili se javite e-mailom.

Put do ljepote i zdrave kože ne vodi kroz ljepe mirise i boje, daleko učinkovitije, a posebno zdravije je koristiti kozmetiku koja nam je na dohvat ruke uz uvjet da to budu stare sorte voća koje nisu nikad i ničim tretirane. Rado ću sa vama podjeliti par mojih recepata.

TREŠNJU I VIŠNJU preporučam za jačanje i osvježavanje normalne i suhe kože.Poslije tretmana koža postaje meka i baršunasta.

MASKA OD TREŠNJE

Trešnja je puna vitamina A,B i C, kao i mineralnih soli te još mnogo drugih sastojaka. Masku radite tako da uzmete zdrave i zrele trešnje, izvadite koštice , propasirate i u tankom sloju nanesete na lice. Isto tako kašastu masu možete staviti na gazu i prekriti lice. Nakon dvadesetak minuta lice isperite sa mlakom vodom. Ova maska steže pore čisti lice, jača umornu dehidriranu kožu i sprječava produbljivanje bora. Ako se toj maski doda vrhnje puno pomažete suhoj i uvenuloj koži. Maska se isto tako može raditi i sa sokom.

MASKA OD VIŠNJE

Maska od višnje se radi na isti način kao i od trešanja. Preporučam ju osobama koje nemaju otvorene pore neka to bude maska sa kiselim vrhnjem, a osobe sa otvorenim porama sa kiselim mlijekom. Višnja daje koži elastičnost, jača tkivo i steže pore. Odlično je prirodno sredstvo protiv mlitave, uvenule i izborane kože.

MASKA OD DUNJE

Plodovi dunje sadrže pektine, razne šećere, masna ulja, jabučnu kiselinu i mnogo drugih hvale vrijednih sastojaka potrebnih za njegu kože.Preporučam ih osobama koje imaju jako masan ten, pošto sirova dunja snažno skuplja otvorene pore. Dunju očistite i čim sitnije naribajte, pomiješajte sa bademovim uljem i nanesite na očiščenu kožu. Nakon dvadesetak min. Isperite sa mlakom vodom.

MASKA OD ŠLJIVA

Domaća stara sorta šljive, izvor je ljekovitih supstanci koje uvelike pomažu da budeno sretniji svojim izgledom. Ovu masku preporučam osobama koje su prešle tridesetu jer kožu odmara od svakodnevnih štetnih djelovanja. Izrada ove maske jednostavna je: uzmete nekoliko šljiva, izvadite košticu i propasirajte te nanesite na lice i nakon dvadeset minuta isperite. A možete jednostavno šljivu raspoloviti i namazati lice. Ovo vam može tjekom ljeta pomoći kod masne i bubuljičaste kože.

MASKA OD MARELICE

Marelica uz brdo ljekovitih sastojaka posebno je bogata vitaminom A pa je idealna za njegu kože.Maska od marelice odmara kožu pošto ne steže previše kožu, a posebno ju preporučam kod preplanule kože. Možete ju koristiti kao kašu ili sok.

MASKA OD BRESKVE

Breskva isto obiluje korisnim supstancama no potrebno je naglasiti da se kod nje svi najbolji sastojci nalaze tik ispod kožice pa ju je treba tanko guliti. Preporučam ju mladim ženama, ova maska daje vlažnost koži, osvježava ten, što je rezultat baršunasta, mekana i mladenačko sviježa koža radi se kao i marelica. Treba napomenuti, ako imate suhu kožu dodajte malo bademovog ulja, a za masnu malo soka limuna.

MASKA OD STARIH SORTI JABUKA - KRALJICE VOĆA

Jabuka slovi kao izvor zdravlja i ljepote i spada u najzdravije voće, ali pod uvjetom da su to stare sorte jabuka jer jedino one se ničim ne tretiraju. Jabuke u kozmetici imaju posebno mjesto, preporučam jabuke koje su kisele jer imaju jači učinak. Stavljene na lice kao kaša brzo čiste kožu, osvježavaju ju i daju joj prirodni sjaj. Jabučna kaša sa medom ostavljena desetak minuta na licu, hrani kožu čini je elastičnom, usporava starenje i daje jedan specifičan ton. Kod izrazito masne kože uzmite kisele jabuke pomiješane sa stučenim bjelanjkom. Maske od sirovih jabuka radite tako da na sitni ribež ili mikser napravite kašu i nanesite na oprano lice, potom legnite zatvorenih očiju oko dvadeset minuta i isperite sa prokuhanom mlakom vodom. Nakon ovog tretmana koža će vam biti puno svežija. Drugi način je da iscjedite sok i njime svaki dan ujutro i naveče mažete lice.

Preporučam tretmane starim sortama jabuka kao prevenciju za očuvanje mladenačke svježine i elastičnosti.

Kuhane jabuke upotrebljavamo kao ljekovite maske tako da kuhate jednu jabuku u malo mlijeka dok ne dobijete gustu masu, koju još toplu nanesete na lice i nakon dvadeset minuta isperete mlakom vodom. Ova maska obnavlja kožu i čini ju zdravom. Isto tako možete raditi i masku sa pečenim jabukama kojima za suhu kožu dodate bademovo ulje, a za masnu bjelanjak.

U potrazi za starim hrvatskim sortama jabuka došli smo u lijepo Podravsko selo, Sigetec Podravski tu smo našli dosta starih stabala voća, ali i gospođu Jasnu Jakupanec koja nam je poklonila pijesme o voću što me se jako dojmilo, pa bilo bi šteta ne objaviti.

 

Jasna Jakupanec

JABOKA STARA

 

Soseda moja jaboko ima.

Na pol je vsehla i malo je cvela.

Cveti so bili beli dišeći

I saka čmela je cveta štela.

Jaboka mašanka na jesen

Imela jaboke žote, ftečne i fine.

Koprive so zrasle

Pod jabokom starom.

Samo sosede moje već nema.

Jasna Jakupanec

MOJ DVOR

 

Vu mojem je dvoru se po starom,

I štagel i štala na pot gledi.

Na bakinom vrtu čerešnja je stara,

I listje i grane po malo gubi,

Tu je moj deda navek nekaj delal,

Pomagat je baki navek znal,

V gorice i polje na konji se pelal,

Za dober vrč vina on se bi pak dal..

Leta so prešla dani i sati,

Samo nas slike sete na se,

A kak da so bili z nami još lani,

A njih već nema fanj par let,

V mojem je dvoru se po starom,

I štagel i štala na pot gledi,

Na bakinom vrtu čerešnja je stara,

I listje i grane po malo gubi.

 

 

Isto tako su me se dojmile pjesme gospodina Mladena Srneca iz Malog Mihaljevca koje ću isto tako objaviti uz njegovo dopuštenje. PUNO IM HVALA.

 

Mladen Srnec

PJESMA STAROG CIJEPLJARA

 

Kad utihnu pjesme

i kad nas više neće bit

naše će voćke pričati o nama

da smo ih voljeli

i s puno ljubavi čuvali

i sačuvali za vas

i buduće generacije

i za sve nas

one pak ostaju s nama u vama

za buduća pokoljenja

na čast i slavu

stvoritelju koji ih je stvorio.

Mladen Srnec

GDJE JE OTIŠAO STARAC

 

Ako se netko pita

gdje je otišao starac

što voćke nam cijepi

gdje li njegova duša

ljepotom sada sniva.

Gdje li sad počiva

to umorno tijelo

i žuljevite mu ruke

odgovor ćeš sigurno naći

u palači kiše, rascvaloj voćki

u igri leptira.

Jer ljubio je mnogo

sve ljude oko sebe

bio je vrtlar svog nebeskog oca

bio je tu i vratio se njemu.