INFORMACIJE   PONEDJELJAK - PETAK  17 - 19 SATI NA TEL. 098 940 2356

Stare sorte bresaka ili vinogradarska breskva može narasti preko 8 metara visine i puno su otpornije na bolesti od novijih sorti. Ima ih puno vrsta, razlikuju se po vremenu sazrijevanja, boji kožice i mesa, krupnoći, dlakavosti, mirisu, aromi i.t.d.

Od tih svih koje sam našao odabrao sam desetak vrsta koje su mi se činile najbolje. Vinogradarske breskve uzgajaju se iz koštica, ali kad počnu roditi vidio sam da baš i ne nose sve odlike svoje majke, pa sam odlučio da ih cijepim i to na vinogradarsku breskvu tako da dobijem točno ono što želim.

U nekim krajevima je još zovu „Perzijska šljiva „ . Plod breskve je niske energetske vrijednosti i interesantno je to kada se ubere u nezrelom stanju ona još zrije kao i drugo voće, no šećeri ostaju na razini branja, pa ako ste dijabetičar ovo je preporuka za vas. Breskve su važne kako sirove, tako i za prerađevine kao liker, vino, pekmez, đem i sl.

Pošto su mi prijatelji poslali plemke i drugih bresaka ja sam nacijepio, a pošto mi se večinom sve primi, pa sam ih omatičio.

Dunja raste kao grm ili drvo visine do 6 m, a spada u porodicu ruža. Dunja se sve do polovice 18 stoljeća upotrebljavala kao hrana i lijek i potom je pala u zaborav, pa se danas kao hrana koristi vrlo rijetko , no u narodnoj medicini još uvijek upotrebljavamo Dunjine plodove, sjemenke, listove i cvjetove. Plodovi Dunje dozrijevaju polovicom listopada, odnosno kada boja ploda prelazi iz zelenkaste u blijedo žutu, a brati ih treba prije prvih mrazeva . Plodovi Dunja osim što ugodno mirišu ( kad sam bio još dječak davnih pedesetih godina, miris Dunje sa kredenca širio se cijelom kućom i to mi se duboko urezalo u pamćenje ), imaju i izvanredan okus kao prerađevine jer sirove gotovo da i nisu za jesti jer su kiseli i drvenasti. Plodove treba brati vrlo pažljivo bez obzira što su tvrdi na mjestu udara brzo sagnjile. Kod prerada dunja morate paziti na to da imate puno otpada, pa tako za 1 kg u receptu morate vagati 1,2 kg čitavih dunja. Plod dunje sadrže čitavo bogatstvo ljekovitih tvari, primjerice – postotak jabučne kiseline čak je i veći nego u jabuci.
Iz plodova Dunje pripremaju se sirevi, žele, vino, liker, pekmez, đem, kreme i.t.d. Osobno pripremamo desetak pripravaka na starinski način bez bilo kakvih dodataka, recepte vam možemo dati.
Ljekovita svojstva i primjena dunja:
Usna šupljina – sluz od sjemenki i svježi sok od ploda dunje veoma dobro liječi upalu sluznice usta kao i ranice.
Dišni organi – isto tako sluz, sok i svježi čaj od ploda liječi kašalj, promuklost, upalu grla, upalu bronha, upalu pluća, a odlično potiču iskašljavanje.
Srce i krvne žile – pečeni i kuhani plod preporučam svima koji imaju problema sa srcem i krvnim žilama.
Probava – svježi sok i sirup potiču probavu i bolji rad želuca i crijeva, a pečene i kuhane dunje odlične su protiv podrigivanja.
Želudac i crijeva – sluz, sok, pečene ili kuhane dunje liječe upalu sluznice želuca i crijeva, dok je pak ribana svježa dunja ili kompot odlično sredstvo protiv proljeva.
Jetra i Žuč – pečeni i kuhani plod preporučam i kod bolesti jetre i žući.
Ženske bolesti – čaj od listova kao kupka kod bijelog pranja.
Duševne bolesti – čaj od lišća protiv nesanice i nervoze.
Koža – sluz iz sjemenki obnavljaju kožu, a ako radimo masku od dunje ona je za sve tipove kože, liječi, njeguje, zatvara pore i smanjuje bore. Za masku morate uzeti 1 žlicu ribane dunje, 1 žlicu meda i 1 žlicu kiselog vrhnja.
Sluz dunje raditi tako da uzmete 1 žlicu cijelih sjemenki i prelijete ih sa 3 dcl vode. Ostavite oko 10 sati, pa procijedite.

Oskoruša je kod nas dosta rijetka vrsta voća i mogu reći da ju dosta teško pronalazim, a razlog je vjerovatno što se dosta teško razmnožava. Pošto je nekad bila čest stanovnik okućnica volio bih da se to barem malo popravi, pa da i dalje bude hrana i lijek kao u davna vremena. Oskoruša je veoma skromna voćka i praktički nema nikakvog održavanja, osim ako je potrebno kad je manje stablo prorijediti krošnju.

Kod mene u selu ima jedna ogromna Oskoruša, a vidio sam i stablo Oskoruše koje je staro i preko 100 godina, opsega cca 3 metra, i što je važno Oskoruša nema skoro nikakvih zahtjeva prema tlu, ali više voli sunčana mjesta . Tvrdi plodovi Oskoruše su opori, gorki, kiseli, no nakon mrazeva i dužeg stajanja kad osmeđi, postaju mekši, ukusni i slatkasti. Plodovi Oskoruše jedu se sirovi, ali i u pripravcima , marmeladama, đemovima, kompotima i sl. Nekada su Oskorušu stavljali u Jabukovaču kojoj daje posebnu aromu, a o rakiji da ne govorimo. Kao lijek koristi se za uravnoteženje probave, a u nekim krajevima Bosne i Crne Gore slovi kao jak afrodizijak, ženama pomaže u trudnoći i da zatrudne. U Irskoj postoji vjerovanje da je prva žena stvorena od Oskoruše.

INFORMACIJE  PONEDJELJAK - PETAK  17 - 19 SATI NA TEL. 098 940 2356

Šljiva spada među najrasprostranije sorte voća i poznato je preko 2500 sorti. Sorte šljiva dijelimo na tri skupine : stolne sorte, višenamjenske i rakijske sorte. U Hrvatskoj je najzastupljenija domaća bistrica, no polako ju istiskuju novije otpornije sorte. Osobno sam sakupio zavidnu kolekciju starih sorata šljive, najdraže su mi one gdje sam uzeo plemku " pet do dvanaest ", pa čak nisam ni vidio plod, no po pričama domaćina koji su mi dali detaljne podatke o stablu koje vam prenosim, a kada će dati prve plodove znati ćemo više.

Pošto sam stekao jako puno novih prijatelja, pa sam tako naišao i na dragog čovjeka Željka Krvara iz Kapele koji me je uputio na svoga prijatelja Nenada Horvata iz Bjelovara koji pak ima pedesetak sorti šljiva, starih i novijih sorti i to mu je glavna preokupacija. Došavši kod njega oduševio sam se njegovom ljubavlju prema šljivama i gle vraga " zarazio " je i mene, a kada ja krenem onda je to ko " cunami ", pa sam tako u godinu dana došao do stotinjak sorti šljiva i drago mi je da sam prekršio pravilo, stare sorte šljiva jer sam vidio da su novije otpornije na bolesti i da imaju veoma visoke standarde, ima ih svih veličina, oblika, boja, doba zriobe, kalanke, durancije, samooplodne, jako otporne, otporne na pojedine bolesti i.t.d. Kinesko - Japanske šljive preporučam i za Dalmaciju zbog atraktivnosti ploda, kvalitetu mesa i dobi zriobe, a najvažnije nije im potebna neka specijalna zaštita.

Bilo bi nepošteno da ne spomenem prijatelje koji su isto tako " vudreni " kao i ja, pa sam zahvaljujuči i njima proširio svoj matičnjak. To su prije svega Marko Turas iz Lipovljna, Zvonko Šporčić iz Starog Petrovog Sela, Milorad Lejić, Dragan Jovanović i Dragan Vidić iz Srbije, koji svi imaju impozantnu zbirku voća, pa se i ovim putem zahvaljujem njima i mnogim drugima koji su me kontaktirali.

Šljive dobro podnose niske temperature pa i do -30 stupnjeva C, stoga ju možete saditi i u područjima gdje se zima duže zadržava. Cvjetovi smrzavaju od 0,5 stupnjeva C do 2 stupnja C. Šljiva naraste kao srednje veliko stablo, manje ili više bujnog rasta. Ima šljiva otpornijih na bolesti, ustvari ove sorte mogu zadovoljiti i največe gurmane. Plodovi šljive imaju puno vitamina A i C i spadaju u grupu niskokaloričnog voća. Koncentrirani sok od šljive možete koristiti kao zaslađivač, boju, pojačivač okusa i konzervans. zbog obilja vitamina, minerala, diuretskih vlakana, prirodnih šećera, šljiva zauzima veoma važno mjesto u prehrani, pogotovo stoga što je njezin sastav u biološkim najprihvatljivijim omjerima sa ljudskim organizmom. pa tako pomaže kad psihičkog nemira, poteškoća sa koncentracijom, jača srce i imunitet, regulira probavu, čisti organizam, potiče rad jetre, popravlja apetit, a zbog lijepih plodova vole ih i djeca.

Šljivu možete par dana čuvati i u frižideru, no morate znati da šljiva brzo zori i pritom oslobađa plin Etilen koji pak pospješuje zrenje ostalog voća i povrća u istom frižideru, no zato šljive treba staviti u vrečicu. U zamrzivaču ih možete čuvati tri mjeseca da ne gubi svojstva.

INFORMACIJE  PONEDJELJAK - PETAK  17 -19 SATI NA TEL. 098 940 2356

Trešnja je čudotvorno voće u što se mnogi uvjeravaju iz godine u godinu. Vole ih svi podjednako i djeca i starci. Stare sorte trešanja mogu izrasti kao divovi. Našao sam ogromne primjerke i odgovorno tvrdim od sveg voća dvije trešnje u Jankovcu najveće su među voćem. Prema tvrdnjama domaćina u poodmaklim godinama stare su oko 150 godina. Ima i slika na stranici – u foto galeriji o starim stablima.

Trešnje su vrlo vrijedne i zbog toga što prve plodove beremo već početkom Svibnja. Različite sorte dozrijevaju sve do jeseni. Ima ih bijelih, roza, crvenih, crnih. Trešnja je na trećem mjestu među voćem po efektu snižavanja lošeg kolesterola, koji doprinosi razvoj arteroskleroze, koja pak može uzrokovati srčani udar. Ima još puno razloga zašto saditi trešnju, ne treba ih špricati, nisu zahtjevne, a daju puno užitka.

Važno je znati što je veoma zanimljivo ubrana trešnja je jedino voće koje ne sazrijeva kad se ubere i mora se brati kada su potpuno zrele.

INFORMACIJE  PONEDJELJAK - PETAK 17 - 19 SATI NA TEL.  098 940 2356

Marelica - Kajsija raste kao drvo i preko 8 metara visine, promjera stabla i ne rijetko 40 centimetara. Srodnik je breskve.

2012 godine sam posadio prvih petnaestak sorti marelica koje sam nabavio od raznih dobavljača, već 2014 god neke su se posušile. Isto tako i drugi ljudi se žale da im kroz 3 do 4 godine jednostavno odumru, to je bolest odumiranja grana službenog naziva Apopleksija. To me je potaknulo da krenem u sakupljanje i istraživanje. Pokupovao sam sve trenutno dostupne sorte marelica koje se dekleriraju kao otporne i to po paprenim cijenama, no nije to to.  Isto tako slušajući savjete i saznanja drugih ljudi kako cijepiti, koju podlogu uzeti, pa cijepiti na visinu jednog metra, uzimanje plemki sa starih stabala nije uvijet dugovječnosti jer na današnji dan kraj 2019 god od tih silnih eksperimenata nije mi bog zna što ostalo.

Pošto sam takav kakav jesem krenuo sam u istaživanje da i ja učinim nešto po tom pitanju, križajući sve moguće i nemoguće, skupljajući razne sorte marelica iz mnogih krajeva svijeta pa sam sakupio preko 150 sorti, a posebno me interesira sjeverni dio kao što je Rusija, Ukrajina, Češka i.t.d.  Jer vjerujem, ako uspijevaju tamo morale bi i kod nas gdje je klima ipak blaža, i  dalje ću uz pomoć prijatelja iz tih zemalja sa kojima razmjenjujem plemke .  Zahvaljujem Plodovima Zemlje na čelu sa Vlatkom Grgurićem koji su napravili emisiju o marelicama u našem voćnjaku, a koju gledaju i van naše zemlje, krug prijatelja se raširio i neće mi biti problem preči brojku od 200 sorti marelica.  Počeo sam raditi selekciju da pronađem sortu koja će biti otporna na bolesti, a ujedno, dati fine lijepe plodove, radim probe sa raznim podlogama. Pa tako podloga breskve kao i badema nešto ranije prorodi daje lijepe plodove no vidjeti ću koliko će dugo trajati zbog toga što breskva nije dugovječna.  Podloga od raznih sorti šljiva je klasika no i tu imam favorita, to je žuti špengl kao i divlji dusen. Probe sa sejancom divlje marelice daje mi dobre rezultate no sve ću to vidjeti kroz koju godinu, cilj mi je da dobijem sorte koje će trajati barem približno koliko i stare.  Svijestan sam da su druga vremena, velikih zagađena, klima i.t.d.  Kombiniram dvije ili tri razne sorte podloga na koju cijepim plemku otporne marelice, sreće imam kao i puno iskrenih prijatelja pa uspjeh nebi trebao izostati. 

Istraživanja pokazuju da marelica poboljšava rad mozga. Djelovanje folne kiseline kao i bogatstvo kobalta i bakra u plodu marelice, čini ih idealnim voćem za slabokrvne ljude, isto tako plod marelice pomaže kod suhoće grla, umora, koncentracije, regulira krvni tlak, a pomaže i u izgradnji stanica organizma.  Savjet - nemojte brati plodove marelica kada su zeleni ( nezreli ), već samo potpuno zrele, jer marelica kada je uberete više ne zrije kao ostalo voće.

INFORMACIJE  PONEDJELJAK - PETAK  17-19 SATI NA TEL. 098 940 2356

Povijest krušaka je veoma duga, ugledna i vrlo rekspetabilna. Stare sorte krušaka daju obilje zdravih, kvalitetnih plodova koji su potpuno ekološki jer ih ne treba špricati. Veliki je broj sorti , različitog roka dozrijevanja od ranih ljetnih pa do kasnih jesenskih. Kruška spada u porodicu kao i jabuka i dunja, ima ih jako puno vrsta, podaci idu od 1000 pa sve do 10 000 tisuća.

Osobno sam prikupio oko 250 vrsta, a obradio i nacijepio oko 150 vrsta. Jednostavno je teško povjerovati da ih ima toliko različitih oblika, boja, mirisa i veličina. Pojedina stabla su pravi starci zavidnih gabarita starosti i preko 150 god. Lijepo je vidjeti negdje u šumi, proplanku, livadi kako prkosi vremenu i uporno daje obilje finih plodova, sa kojima si možete učiniti život ljepšim i slađim.

Dat ću vam par savjeta kao stari travar što sve može kruška. Kruške su veoma učinkovita za snižavanje tlaka, zbog djelovanja antioksidansa glutationa koji smanjuje i rizik od moždanog udara. Sadrži i mineral Bor koji ima sposobnost da zadrži Kalcij te na taj način snižava rizik od osteoporoze. Sok kruške je odličan izvor energije pa je dobar za dijabetičare, a sve to zahvaljujući voćnom šećeru fruktozi i levulozi. Isto tako kruške su bogate dijetetnim vlaknima koje pak pozitivno djeluju kod probavnog sustava, kod rizika raka dojke ( čak i 50 % ). Također regulira razinu kolesterola u krvi.

Ovo su samo neke činjenice zbog kojih bi morali saditi stare sorte krušaka. Zanimljiv je i podatak sa kruške pogotovo stare sorte imaju najnižu razinu alergijskih reakcija. Isto tako dobro je znati da kruške imaju više pektina od jabuka.

INFORMACIJE PONEDJELJAK - PETAK 17 -19 SATI NA TEL. 098 940 2356

Tražeći stare sorte voća nisam mogao ne primjetiti svjetske voćne novitete koji su nastali diljem svjeta, križanjem poznatih voćnih vrsta. Tako dobivena voćka daje lijepe i fine plodove zadržavajući svojstva oba roditelja. Isto tako upoznao sam i ljude koji imaju takve sadnica, primjerice Marka Turasa iz Lipovljana, Dragana Jovanovića iz Počekovine, kao i mnoge druge ljubitelje voćnih noviteta, jabuka, krušaka, breskvi i drugog voća, koji svojom otpornošću na bolesti i kvalitetom plodova nadmašuju sva očekivanja. To je bio i povod da krenem sa sakupljanjem sadnica voćnih noviteta. Večinu sam kupio diljem Europe, cijene su jako velike, no ne žalim truda i novaca. Neke sam dobio od prijatelja iz raznih krajeva, a bilo je i razmjene plemki. Svoje spoznaje htio bih podijeliti sa vama a ako netko ima nešto slično bilo bi mi drago da podijelimo plemke.

Ovo je visoko stablo koje nema gotovo nikakve prohtjeve ni zaštitu i nepravedno je zapostavljeno. Stabla mogu biti ogromna, a jedan od većih raste u Novakovcu. Iz mog iskustva najveći su bijeli dudovi, a najmanji crni. Pronašao sam ih u više boja i veličina.

Plodovi zriju od početka lipnja pa do kraja srpnja. U narodu ga sa pravom zovu „ ljetna poslastica „ Mana duda je što ga je teško brati, no ja sjećam da smo ga nekad stepali na ponjavu i od njega se spravljala odlična rakija i pekmez.

Plodove duda vole djeca i stari, a neiscrpan je izvor zdravlja. Pa tako sirup od ploda duda pomaže protiv visoke temperature i neuredne stolice. Stolicu regulira i čaj od kore posebno korijenove kore. Lišće pripremljeno kao čaj snizuje šećer u krvi i liječi glavobolju. Inače plod i kora duda djeluju kao sredstvo za čišćenje organizma. Osobno pripremamo od duda sirup, vino, liker,( pekmez i đem.)

INFORMACIJE  PONEDJELJAK - PETAK  17 -19 SATI NA TEL. 098 940 2356 

Drvo višnje naraste i do 10 m, a plod spada u kategoriju super zdrave hrane. Na početku iskreno nisam imao namjeru tražiti višnje, mislio sam par vrsta i kraj, no kada sam naišao na jako stara stabla koja su za višnju ogromna, a i na raznolikost okusa i naziva, nisam mogao ostati ravnodušan.

Za sada ih imam preko 10 vrsta, no po tome kako pronalazim nove vjerujem da ih ima puno više i ne bilo kakovih, već domaćih starinskih koje nemaju nikakvu zaštitu i veoma su otporne. Plod višnje riznica je vitamina i minerala koje su blagodat za organizam i mogu se konzumirati u neograničenim količinama. Višnje su eliksir za tijelo i igraju veliku ulogu za održavanje ljepote kože. Pa i dijabetičari ih mogu konzumirati u većim količinama, zbog niskog sadržaja šećera. Američka istraživanja kemičara pokazala su da 20 višanja dnevno ima isti učinak na oslobađanje boli kao aspirin ili ibuprofen. Nadalje višnje se koriste u raznim prilikama i prerađevinama pa stoga bi ju morali saditi.

Treba joj malo prostora, nije zahtjevna, ne traži prskanje, uspijeva u svim krajevima Hrvatske , kako u Dalmaciji tako i na kontinentu, veoma je zahvalna i bogato nagrađuje. Kada bi ljubav bila kao višnja vječno bi trajala. „ Višnju pojedeš, pljuneš košticu, a istovremeno ju i voliš „