Šljiva

ban knjige

ban video

ban foto

ban novine

ban prizn

ban gosti

Šljiva spada među najrasprostranije sorte voća i poznato je preko 2500 sorti. Sorte šljiva dijelimo na tri skupine : stolne sorte, višenamjenske i rakijske sorte. U Hrvatskoj je najzastupljenija domaća bistrica, no polako ju istiskuju novije otpornije sorte. Osobno sam sakupio zavidnu kolekciju starih sorata šljive, najdraže su mi one gdje sam uzeo plemku " pet do dvanaest ", pa čak nisam ni vidio plod, no po pričama domaćina koji su mi dali detaljne podatke o stablu koje vam prenosim, a kada će dati prve plodove znati ćemo više.

Pošto sam stekao jako puno novih prijatelja, pa sam tako naišao i na dragog čovjeka Željka Krvara iz Kapele koji me je uputio na svoga prijatelja Nenada Horvata iz Bjelovara koji pak ima pedesetak sorti šljiva, starih i novijih sorti i to mu je glavna preokupacija. Došavši kod njega oduševio sam se njegovom ljubavlju prema šljivama i gle vraga " zarazio " je i mene, a kada ja krenem onda je to ko " cunami ", pa sam tako u godinu dana došao do stotinjak sorti šljiva i drago mi je da sam prekršio pravilo, stare sorte šljiva jer sam vidio da su novije otpornije na bolesti i da imaju veoma visoke standarde, ima ih svih veličina, oblika, boja, doba zriobe, kalanke, durancije, samooplodne, jako otporne, otporne na pojedine bolesti i.t.d. Kinesko - Japanske šljive preporučam i za Dalmaciju zbog atraktivnosti ploda, kvalitetu mesa i dobi zriobe, a najvažnije nije im potebna neka specijalna zaštita.

Bilo bi nepošteno da ne spomenem prijatelje koji su isto tako " vudreni " kao i ja, pa sam zahvaljujuči i njima proširio svoj matičnjak. To su prije svega Marko Turas iz Lipovljna, Zvonko Šporčić iz Starog Petrovog Sela, Milorad Lejić, Dragan Jovanović i Dragan Vidić iz Srbije, koji svi imaju impozantnu zbirku voća, pa se i ovim putem zahvaljujem njima i mnogim drugima koji su me kontaktirali.

Šljive dobro podnose niske temperature pa i do -30 stupnjeva C, stoga ju možete saditi i u područjima gdje se zima duže zadržava. Cvjetovi smrzavaju od 0,5 stupnjeva C do 2 stupnja C. Šljiva naraste kao srednje veliko stablo, manje ili više bujnog rasta. Ima šljiva otpornijih na bolesti, ustvari ove sorte mogu zadovoljiti i največe gurmane. Plodovi šljive imaju puno vitamina A i C i spadaju u grupu niskokaloričnog voća. Koncentrirani sok od šljive možete koristiti kao zaslađivač, boju, pojačivač okusa i konzervans. zbog obilja vitamina, minerala, diuretskih vlakana, prirodnih šećera, šljiva zauzima veoma važno mjesto u prehrani, pogotovo stoga što je njezin sastav u biološkim najprihvatljivijim omjerima sa ljudskim organizmom. pa tako pomaže kad psihičkog nemira, poteškoća sa koncentracijom, jača srce i imunitet, regulira probavu, čisti organizam, potiče rad jetre, popravlja apetit, a zbog lijepih plodova vole ih i djeca.

Šljivu možete par dana čuvati i u frižideru, no morate znati da šljiva brzo zori i pritom oslobađa plin Etilen koji pak pospješuje zrenje ostalog voća i povrća u istom frižideru, no zato šljive treba staviti u vrečicu. U zamrzivaču ih možete čuvati tri mjeseca da ne gubi svojstva.

valjevka

Šljiva Valjevka zrije polovicom kolovoza i slovi kao odlična stolna vrsta šjive. Plodovi su jajasti, krupni oko 45 g, kožica plava prekrivena maškom. Meso je žuto, sočno, čvrsto, slatko kiselo, lako se odvaja od koštice. Stablo je razgranato i donosi velike prinose. Otporna je prema plamenjači, moniliji i hrđi, tolerantna je na šarku. Samooplodna je.

valor

Gospodin Nenad Horvat u vinogradima naselja Jabučeta ima voćnjak sa 47 vrsta sorti raznih šljiva i o svakoj zna sve, malo je takvih ljudi, što je najvažnije svoje znanje rado dijeli sa drugima. Pa je i meni dozvolio da uzmem plemke od pojedinih sorta. Za neke imamo slike, no u novoj sezoni zrenja sve ćemo slikati uz dopuštenje vlasnika. Sorta Valor šljiva je okupana divnim " olujama " mirisnih cvijetova duž grana u rano proljeće prije listanja. Plod je elipsastog oblika, srednje krupan, ljubičasto - plave boje, meso je veoma ukusno i aromatično. Početak zrenja je prva polovica rujna i sredina rujna, rodi obilato svake godine. Odlična je za konzumaciju u siježem stanju, kao i za spravljanje svih mogućih delicija. Porrijeklo šljive Valor je iz Kanade.

valpovacka bjelica 

Nakon šljive Ranke sazrijeva Valpovačka bjelica. Jedna je od boljih sorti za pekmeze, a od nje se spravlja vrhunska domaća rakija. Plod je sitniji i žuti. Stablo Valpovačke bjelice je bujno i veoma rodno.

Vangenhajmska šljiva

Stablo je srednje bujno široke krošnje, plod srednje velik, ovalnog oblika, kožica tamno ljubičaste boje sa izraženom maškom, meso žuto zeleno, čvrsto, sočno, mirisavo, slatko kiselog okusa. Otporna na bolesti.

velika zelena renkloda 1

Veliki zeleni ringlov je žuto zelena, sa sivom prevlakom, okruglasta krupna šljiva. Okus je slatko kiselkast, aromatičan. Meso je jako sočno, zrije sredinom 8 mjeseca, samooplodna sorta.

Viktorija - šljiva

Plod je ovalan, srednje krupan 30 - 45 g, crvene boje. meso je žuto - zeleno, slatko - kiselog okusa, čvsto i sočno. Viktorije je srednje bujna sorta kod nas je prateča sorta. Rano prorodi i održava rodnost, podnosi sušu i transport. Zrije polovicom rujna. Noglo bi se reči da je dobra stolna i kućna sorta. Ako cvjetove proređujemo kvaliteta je bolja. Otporna sorta.

Žumanjica - stare sorte voća

Šljiva žumanjica nalazi se na imanju gospodina Ivice Stožičkog, koji kaže da rodi svake godine i daje puno sitnih plodova, kojima se meso ne odvaja od koštice, jako je slatka i dobra  za rakiju. Ivica priča kako  nije mogao dobiti plemke od šljive žumanjice pa čak i njegov ujak nije htio dati da je razmnožava, jer je posebno dobra rakija, pa je tako ostalo svega par primjeraka šljive žumanjice. Zrije u drugoj polovici osmog mjeseca.

Stara sorta šljive iz Međimurskog kraja, skoro je izumrla i stvarno su rijetka stabla i stariji ljudi tvrde da je rakija od špengla - špenglovača najbolja rakija od svih. Stablo je bujno, otporno na bolesti, zrije u srpnju. Plod je dugoljast, žute boje, kalanka. Plemke sam dobio od gospođe Orehovec i njezinog supruga i prijatelja Mladena.

Opis slijedi