Šljiva

ban knjige

ban video

ban foto

ban novine

ban prizn

ban gosti

Šljiva spada među najrasprostranije sorte voća i poznato je preko 2500 sorti. Sorte šljiva dijelimo na tri skupine : stolne sorte, višenamjenske i rakijske sorte. U Hrvatskoj je najzastupljenija domaća bistrica, no polako ju istiskuju novije otpornije sorte. Osobno sam sakupio zavidnu kolekciju starih sorata šljive, najdraže su mi one gdje sam uzeo plemku " pet do dvanaest ", pa čak nisam ni vidio plod, no po pričama domaćina koji su mi dali detaljne podatke o stablu koje vam prenosim, a kada će dati prve plodove znati ćemo više.

Pošto sam stekao jako puno novih prijatelja, pa sam tako naišao i na dragog čovjeka Željka Krvara iz Kapele koji me je uputio na svoga prijatelja Nenada Horvata iz Bjelovara koji pak ima pedesetak sorti šljiva, starih i novijih sorti i to mu je glavna preokupacija. Došavši kod njega oduševio sam se njegovom ljubavlju prema šljivama i gle vraga " zarazio " je i mene, a kada ja krenem onda je to ko " cunami ", pa sam tako u godinu dana došao do stotinjak sorti šljiva i drago mi je da sam prekršio pravilo, stare sorte šljiva jer sam vidio da su novije otpornije na bolesti i da imaju veoma visoke standarde, ima ih svih veličina, oblika, boja, doba zriobe, kalanke, durancije, samooplodne, jako otporne, otporne na pojedine bolesti i.t.d. Kinesko - Japanske šljive preporučam i za Dalmaciju zbog atraktivnosti ploda, kvalitetu mesa i dobi zriobe, a najvažnije nije im potebna neka specijalna zaštita.

Bilo bi nepošteno da ne spomenem prijatelje koji su isto tako " vudreni " kao i ja, pa sam zahvaljujuči i njima proširio svoj matičnjak. To su prije svega Marko Turas iz Lipovljna, Zvonko Šporčić iz Starog Petrovog Sela, Milorad Lejić, Dragan Jovanović i Dragan Vidić iz Srbije, koji svi imaju impozantnu zbirku voća, pa se i ovim putem zahvaljujem njima i mnogim drugima koji su me kontaktirali.

Šljive dobro podnose niske temperature pa i do -30 stupnjeva C, stoga ju možete saditi i u područjima gdje se zima duže zadržava. Cvjetovi smrzavaju od 0,5 stupnjeva C do 2 stupnja C. Šljiva naraste kao srednje veliko stablo, manje ili više bujnog rasta. Ima šljiva otpornijih na bolesti, ustvari ove sorte mogu zadovoljiti i največe gurmane. Plodovi šljive imaju puno vitamina A i C i spadaju u grupu niskokaloričnog voća. Koncentrirani sok od šljive možete koristiti kao zaslađivač, boju, pojačivač okusa i konzervans. zbog obilja vitamina, minerala, diuretskih vlakana, prirodnih šećera, šljiva zauzima veoma važno mjesto u prehrani, pogotovo stoga što je njezin sastav u biološkim najprihvatljivijim omjerima sa ljudskim organizmom. pa tako pomaže kad psihičkog nemira, poteškoća sa koncentracijom, jača srce i imunitet, regulira probavu, čisti organizam, potiče rad jetre, popravlja apetit, a zbog lijepih plodova vole ih i djeca.

Šljivu možete par dana čuvati i u frižideru, no morate znati da šljiva brzo zori i pritom oslobađa plin Etilen koji pak pospješuje zrenje ostalog voća i povrća u istom frižideru, no zato šljive treba staviti u vrečicu. U zamrzivaču ih možete čuvati tri mjeseca da ne gubi svojstva.

Ilinjača - šljiva

Kod Nenada ima i šljiva Ilinjača koja dolazi u zrelost početkom 8 mjeseca, kalanka, krupna, plava sa tragovima crvenila ispod kožice, slična je bistrici, dobra za rakiju. Čekamo prve plodove.

Italian prune - šljiva

Ova sorta daje krupne plodove, težine oko 40 g, boje kožice tamnoplave do plavoljubičaste. Meso ploda je žuto zelene boje, a kada potpuno sazrije žuto, čvrsto, sočno i jako aromatično. Zreli plodovi dobro se drže na stablu, no lagano se beru, koštica se lako odvaja od mesa. Stablo je bujno, otporno na niske temperature, plamenjaču i rđu, no osjetljiva je na moniliju. Djelomično je samooplodna u zrelost dolazi u rujnu.

japanska

U istom voćnjaku kod Mladena raste i ova šljiva kvalitetnih plodova, zrije sredinom 7 mjeseca, meso je čvrsto, sočno, slatko, svijetlo žuto, kalanka. Ovu sadnicu mi je poklonio Mladen i neka se razvija bez obzira kako se zove, jer vrijedi. Stablo je bujno, otporno na bolesti.

japanska crvena okus marelice

Neznam zašto ju zovu Japanska šljiva - okus marelice. Neka tako i bude. Ubrao sam par ovih šljiva kod Mladena Srnca, plodovi su lijepi, krupni, okrugli, kvalitetni, okusa po marelici, a zrije kad i marelice. Vrijedna pažnje i umatičio sam je. Stablo je otporno na bolesti.

japansko sunce

Raste u okolici Kutine, ove godine smo imali jedan plod,fantastična je.Hvala Ivici Stožičkom koji nas je odveo do stabla. Zrije početkom 7 mjeseca, polukalanka. Izuzetno sočna, slatka, krupan plod.

Jelica - šljiva

Šljiva Jelica križanac je šljive Požegače i Kalifornijske plave 1966 godine, a priznata je 1985 godine. Po kvaliteti nadmašuje obje sorte, čekam prve plodove.

Jojo - šljiva

Jojo šljiva potpuno je otporna na virus šarke. Veoma rano prorodi i to obilato i redovito. Stablo je srednje bujno, krošnja je rijetka,plodovi su tamno ljubičaste boje, koji ne otpadaju sa stabla, dosta krupniji od običnih šljiva, kalanka, slatko kiselog okusa i lagano se odvaja od koštice, super za kolače , đemove, marmelade, kompot, rakiju, a posebno fina za konzumaciju. Dozrijeva u rujnu i samooplodna je.

kajsljiva

Voćka nastala križanjem i oplemenjivanjem istočno-azijske šljive i marelice. Može se posaditi bilo gdje, gdje uspjevaju marelice i šljive. Veliko voće tamno ljubičaste boje, boja mesa je crvenkasta, sočna, a okus podsjeća na šljivu i marelicu. Sazrijeva početkom 7 mjeseca. Samooplodna biljka. Preporučuje se jesti svježe voće, ali možete praviti i pekmez ili kompot.

Kalifornijska plava - šljiva

Kalifornijska plava, Američka sorta koja je dosta proširena u Hrvatskoj. Dozrijeva oko sredine srpnja, a karakteristična je po izrazito krupnim plodovima, prosječne težine 46 grama. Meso se lako odvaja od koštice, sočno je i osviježavajućeg okusa, odlične kvalitete. Cvate srednje kasno, samooplodna je, ujedno je i dobar oprašivač drugim sortama.

Kasna šljiva - stare sorte voća

Ova šljiva u zrelost dolazi početkom devetog mjeseca, a ponekad se može konzumirati već i polovicom osmog mjeseca. Kvaliteta je solidna uostalom večina šljiva podsjeća jedna na drugu.

 Katinka - šljiva

Katinka ima srednje bujno stablo sa položenim kutovima grana, križanac je sorte ortenauer i rut geštetera. Cvate srednje rano i samooplodna je sorta. Dozrijeva krajem srpnja, obilno i redovito rađa. Plodovi su srednje veličine tamno ljubičaste boje. Meso je čvrsto blijedo žućkasto ugodna okusa, kalanka. Dobro podnosi transport i može dugo trajati.

Opis slijedi

lariann

Larri Ann je krupna crvena šljiva, težine 70 - 80 g. Nije kalanka, ali je jako sočna, okus slatko kiseli. Meso je žuto. Samooplodna sorta, zrije krajem 8 mj i početkom 9 mjeseca.Peteljka je kratka, a neobičnost je da na jednoj strani ima duboku crtu.

Mađarska Bjelica - stare sorte voća

Šljiva Mađarska Bjelica od gospodina Ivana iz Đelekovca je cijepljena. Čekamo prve plodove u našem matičnjaku.

Nenad Horvat ima i šljivu Metlaš koju zovu još i Dragovečka, Šećerlija, Ranka. Šljiva je okrugla, crno - plava, u zrelost dolazi u 8 mjesecu, slatka, dobra i za rakiju. Rasprostranjena oko Čačka. Čekamo prve plodove u našem matičnjaku.