INFORMACIJE PONEDJELJAK - PETAK 17 - 19 SATI NA TEL. 098 940 2356
Šljiva spada među najrasprostranije sorte voća i poznato je preko 2500 sorti. Sorte šljiva dijelimo na tri skupine : stolne sorte, višenamjenske i rakijske sorte. U Hrvatskoj je najzastupljenija domaća bistrica, no polako ju istiskuju novije otpornije sorte. Osobno sam sakupio zavidnu kolekciju starih sorata šljive, najdraže su mi one gdje sam uzeo plemku " pet do dvanaest ", pa čak nisam ni vidio plod, no po pričama domaćina koji su mi dali detaljne podatke o stablu koje vam prenosim, a kada će dati prve plodove znati ćemo više.
Pošto sam stekao jako puno novih prijatelja, pa sam tako naišao i na dragog čovjeka Željka Krvara iz Kapele koji me je uputio na svoga prijatelja Nenada Horvata iz Bjelovara koji pak ima pedesetak sorti šljiva, starih i novijih sorti i to mu je glavna preokupacija. Došavši kod njega oduševio sam se njegovom ljubavlju prema šljivama i gle vraga " zarazio " je i mene, a kada ja krenem onda je to ko " cunami ", pa sam tako u godinu dana došao do stotinjak sorti šljiva i drago mi je da sam prekršio pravilo, stare sorte šljiva jer sam vidio da su novije otpornije na bolesti i da imaju veoma visoke standarde, ima ih svih veličina, oblika, boja, doba zriobe, kalanke, durancije, samooplodne, jako otporne, otporne na pojedine bolesti i.t.d. Kinesko - Japanske šljive preporučam i za Dalmaciju zbog atraktivnosti ploda, kvalitetu mesa i dobi zriobe, a najvažnije nije im potebna neka specijalna zaštita.
Bilo bi nepošteno da ne spomenem prijatelje koji su isto tako " vudreni " kao i ja, pa sam zahvaljujuči i njima proširio svoj matičnjak. To su prije svega Marko Turas iz Lipovljna, Zvonko Šporčić iz Starog Petrovog Sela, Milorad Lejić, Dragan Jovanović i Dragan Vidić iz Srbije, koji svi imaju impozantnu zbirku voća, pa se i ovim putem zahvaljujem njima i mnogim drugima koji su me kontaktirali.
Šljive dobro podnose niske temperature pa i do -30 stupnjeva C, stoga ju možete saditi i u područjima gdje se zima duže zadržava. Cvjetovi smrzavaju od 0,5 stupnjeva C do 2 stupnja C. Šljiva naraste kao srednje veliko stablo, manje ili više bujnog rasta. Ima šljiva otpornijih na bolesti, ustvari ove sorte mogu zadovoljiti i največe gurmane. Plodovi šljive imaju puno vitamina A i C i spadaju u grupu niskokaloričnog voća. Koncentrirani sok od šljive možete koristiti kao zaslađivač, boju, pojačivač okusa i konzervans. zbog obilja vitamina, minerala, diuretskih vlakana, prirodnih šećera, šljiva zauzima veoma važno mjesto u prehrani, pogotovo stoga što je njezin sastav u biološkim najprihvatljivijim omjerima sa ljudskim organizmom. pa tako pomaže kad psihičkog nemira, poteškoća sa koncentracijom, jača srce i imunitet, regulira probavu, čisti organizam, potiče rad jetre, popravlja apetit, a zbog lijepih plodova vole ih i djeca.
Šljivu možete par dana čuvati i u frižideru, no morate znati da šljiva brzo zori i pritom oslobađa plin Etilen koji pak pospješuje zrenje ostalog voća i povrća u istom frižideru, no zato šljive treba staviti u vrečicu. U zamrzivaču ih možete čuvati tri mjeseca da ne gubi svojstva.
Ruska Dženerinka porijeklom iz Rusije, stablo je srednje bujno, rano dolazi u rod i daje odlične prinose, zrije krajem srpnja i početkom kolovoza. Plod je oko 25 g, no ako ječe napravite orezivanje plodovi su deblji. Plodovi su lijepi, aromatični i ukusni za jelo. otporna na bolesti.
Šljiva Ruska Dženerinka spada u veoma rodnu sortu. Otporna je na bolesti i štetočine, pa je dobra za ekološku proizvodnju. Boja je žuta i najčešće se koristi za peći rakiju. Zrije početkom 7 mjeseca, meso je aromatično i sočno. Potjeće iz Rusije.
Spada u visoko kvalitetne rane sorte šljive, crveno ljubičaste boje plodova koji teže oko 35 g. Meso je zeleno, slatkokiselog okusa, srednje čvrstoće, kalanka. Stablo je srednje bujno, dobro rodi i nije samooplodna. Zrije početkom srpnja, spada u stolne sorte šljiva. Porijeklo je Njemačko, otporna je na virus šarke. Zbog svojih karakteristika preporučam da se sadi u turističkim destinacijama.
Santa Barbara je srednje krupna šljiva. Crvenkasto ljubičasto crne boje sa tamno plavom prevlakom. Meso je slatko i sočno, koštica mala. Zrije u 8 mj.
Santa Rosa je najstarija sorta Japanske šljive bujnog rasta, zrije početkom srpnja, spada među najranije sorte. Samooplodna je, ali dobro joj čini ako u blizini ima drugih šljiva. Plod je velik, srednje čvrst, okruglasta oblika, crvene kožice i žutog mesa.
Ova sorta šljive veoma je bujna i rodna, rijetka i veoma ukusna šljiva. Žuti plodovi su okrugli, krupni oko 45 g, žute boje prekriveni sa crvenilom. Meso je žuto, slatko, aromatično, sočno, dobrog okusa. Otporna sorta, u zrelost dolazi početkom srpnja. Nije kalanka.
Domaća sorta šljive stvorena u institutu za voćarstvo u Čačku križanjem stenlija i kalifornijske plave. Plod je krupan oko 50 g, tamno plave boje, meso je narančasto, zrije u kolovozu, jako je dobre rodnosti. Za prodaju se bere u početnoj fazi zriobe kako bi lakše podnijela transport. Otporna je na mrazeve, plamenjaču, šarku i hrđu. Stablo u punoj rodnosti donosi oko 15 kg plodova, stolna sorta.
Otporna sorta na bolesti, zrije krajem rujna, ima gigantske mjere oko 60 g, ljubičasto plave boje, nalazi se u Nenadovom voćnjaku.
Ova sorta šljive ima gigantske mjere težine oko 100 g. Oblik ploda je na šljivu, plave boje, okus slatko kiselkast, zrije krajem rujna, kada sazori još dugo može ostati na stablu, a da ne mijenja kvalitetu. Stablo je bujno, otporno na bolesti, samooplodna.
Sazrijeva u drugoj polovici lipnja pa spada u rane sorte. Plod je elegantnog oblika, teži oko 40 g, ima lijepu plavu boju sa maškom. Meso je žuto, okus jako dobar, koštica se odvaja od ploda, kalanka. Stablo je srednje bujno do bujno, plodove donosi na jednogodišnjim granama, veoma je rodna, ako prerađujete plodove onda su puno kvalitetniji. Zahtjeva berbu u više navrata pošto plodovi postepeno zriju, prezreli plodovi otpadaju.
Stablo je srednje bujno i visoke rodnosti. Plod je vrlo velik, duguljastog oblika, čelično plave boje. Meso ploda je svijetlo žute boje, sočno, čvrsto, aromatično, blago kiselkasto, vrlo dobrog okusa. Sazrijeva u prvoj polovici rujna. Tolerantna na šarku.