Šljiva

ban knjige

ban video

ban foto

ban novine

ban prizn

ban gosti

Šljiva spada među najrasprostranije sorte voća i poznato je preko 2500 sorti. Sorte šljiva dijelimo na tri skupine : stolne sorte, višenamjenske i rakijske sorte. U Hrvatskoj je najzastupljenija domaća bistrica, no polako ju istiskuju novije otpornije sorte. Osobno sam sakupio zavidnu kolekciju starih sorata šljive, najdraže su mi one gdje sam uzeo plemku " pet do dvanaest ", pa čak nisam ni vidio plod, no po pričama domaćina koji su mi dali detaljne podatke o stablu koje vam prenosim, a kada će dati prve plodove znati ćemo više.

Pošto sam stekao jako puno novih prijatelja, pa sam tako naišao i na dragog čovjeka Željka Krvara iz Kapele koji me je uputio na svoga prijatelja Nenada Horvata iz Bjelovara koji pak ima pedesetak sorti šljiva, starih i novijih sorti i to mu je glavna preokupacija. Došavši kod njega oduševio sam se njegovom ljubavlju prema šljivama i gle vraga " zarazio " je i mene, a kada ja krenem onda je to ko " cunami ", pa sam tako u godinu dana došao do stotinjak sorti šljiva i drago mi je da sam prekršio pravilo, stare sorte šljiva jer sam vidio da su novije otpornije na bolesti i da imaju veoma visoke standarde, ima ih svih veličina, oblika, boja, doba zriobe, kalanke, durancije, samooplodne, jako otporne, otporne na pojedine bolesti i.t.d. Kinesko - Japanske šljive preporučam i za Dalmaciju zbog atraktivnosti ploda, kvalitetu mesa i dobi zriobe, a najvažnije nije im potebna neka specijalna zaštita.

Bilo bi nepošteno da ne spomenem prijatelje koji su isto tako " vudreni " kao i ja, pa sam zahvaljujuči i njima proširio svoj matičnjak. To su prije svega Marko Turas iz Lipovljna, Zvonko Šporčić iz Starog Petrovog Sela, Milorad Lejić, Dragan Jovanović i Dragan Vidić iz Srbije, koji svi imaju impozantnu zbirku voća, pa se i ovim putem zahvaljujem njima i mnogim drugima koji su me kontaktirali.

Šljive dobro podnose niske temperature pa i do -30 stupnjeva C, stoga ju možete saditi i u područjima gdje se zima duže zadržava. Cvjetovi smrzavaju od 0,5 stupnjeva C do 2 stupnja C. Šljiva naraste kao srednje veliko stablo, manje ili više bujnog rasta. Ima šljiva otpornijih na bolesti, ustvari ove sorte mogu zadovoljiti i največe gurmane. Plodovi šljive imaju puno vitamina A i C i spadaju u grupu niskokaloričnog voća. Koncentrirani sok od šljive možete koristiti kao zaslađivač, boju, pojačivač okusa i konzervans. zbog obilja vitamina, minerala, diuretskih vlakana, prirodnih šećera, šljiva zauzima veoma važno mjesto u prehrani, pogotovo stoga što je njezin sastav u biološkim najprihvatljivijim omjerima sa ljudskim organizmom. pa tako pomaže kad psihičkog nemira, poteškoća sa koncentracijom, jača srce i imunitet, regulira probavu, čisti organizam, potiče rad jetre, popravlja apetit, a zbog lijepih plodova vole ih i djeca.

Šljivu možete par dana čuvati i u frižideru, no morate znati da šljiva brzo zori i pritom oslobađa plin Etilen koji pak pospješuje zrenje ostalog voća i povrća u istom frižideru, no zato šljive treba staviti u vrečicu. U zamrzivaču ih možete čuvati tri mjeseca da ne gubi svojstva.

Plod je plave boje , okrugao, kalanka, u zrelost dolazi krajem kolovoza, krupna oko 50 g pa i više. Boja mesa podsjeća na marelicu. Mana joj je što plod hoče padati prije potpune zrelosti, pa ga je poželjno ubrati 2 - 3 dana prije. Otporna sorta.

Moretini 355 - šljiva

Japansko - Kineska šljiva, srednje bujnog stabla, kora stabla sliči na marelicu, a lišće kao nešto između breskve i šljive, odlična sorta za konzumaciju. Plod je srednje krupan, crvenkasto ljubičaste boje, srcolikog oblika i nije kalanka.

Nada - šljiva

Nastala je od Američke sorte Stenli i Rumunjske Sokoluše. Stablo je slabije bujno, cvate kasno i samooplodna je. Rano prorodi i obilato rađa. Zrije sredinom kolovoza. Plodovi su srednje krupni oko 40 - 50 g, tamno plave boje atraktivnog izgleda i dobre kvalitete. Koštica se lako odvaja od mesa koje je žuto, srednje čvrsto, sočno i aromatično. Otporna je na virus šarke, koristi se kao stolna sorta, ali je isto tako dobra i za preradu.

opis slijedi

Opal - šljiva

Sadnice šljive Opal su nastale u istraživačkom centru u Švicarskoj, poznata je kao rana sorta i vjerovatno najpopularnija šljiva u cjeloj sjevernoj Europi. Zrije već u lipnju. Boja ploda je tamno crvena, srednje krupnoće, ovalnog duguljastog izgleda. Meso je sočno, žute boja, koštica se lako odvaja od mesa, kalanka, ima i lijep miris. Uspjeva na svim zemljištima, samooplodna je.

Plavica - šljiva

Spada u red industrijskih šljiva, koštica se lako odvaja od mesa, kožica je plave boje, meso čvrsto. Kada bude imala plodove, napraviti ćemo opširniji opis.

Plavošljiva - stare sorte voća

Staro stablo plavošljive puno krupnih plodova plijeni pažnju svakog namjernika. Šljiva je slična drugima, ali zovu je plavošljiva, pa neka tako i ostane. Plodovi su krupni i fini.

Šljiva žuta iz Podgorača - gazda Petar kaže da je to nekaj posebno, jako je debela i fina. Zrije polovicom rujna. Slika i cjelokupni opis naknadno.

pozegaca

U narodu zvana još i bistrica, Mađarska plava šljiva. Zrije krajem 8 mjeseca i početkom 9 mjeseca. U hladnjači se čuva i mjesec dana. Za požegaču se može reći da je veoma prilagodljiva prema klimatskim uvjetima, kasno cvjeta i eksplozivno. Roditi počinje obično u četvrtoj godini i to redovito i obilato. Plodovi požegače imaju višestruku primjenu, koriste se za konzumaciju, pripremu pekmeza i đemova, kao i za peći rakiju,jer je i zovu kraljica rakije, jer nijedna šljiva ne daje taj buke kao požegača, mogu se i sušiti.

President - šljiva

Šljiva President sazrijeva u rujnu, plod je krupan elipsastog oblika, crveno - ljubičaste boje, kalanka, porijeklo vuče iz Engleske, inače je samooplodna. Preporuča se i za toplije krajeve ( Dalmacija ), kao i za brdsko planinske krajeve. Rađa redovito i obilno, meso ploda President je slatko - kiselo, srednje čvrsto, sočno i aromatično. Posebno se istiće otpornošću prema niskim temperaturama i kasnim ljetnim mrazevima.

rana ivo

Krupna plava šljiva, ove godine nam je rodila sa jednim plodom. Okrugla, meso je žuto slatko, sočno, dozrijeva polovicom 7 mjeseca. Samooplodna šljiva.

rheingold

Krupna žuta šljiva težine oko 70 g, meso se lako odvaja od koštice Meso je slatko i sočno. Dozrijeva od sredine 8 mjeseca pa do kraj 8 mjeseca. Rodnost je redovna i obilna. Otporna je na virus Šarke. Samooplodna je.

ringlo zeleni veliki

Ringlo zeleni veliki, je dosta raširena stara sorta koja dozrijeva u kolovozu, plod je krupan, zeleno žute boje. Meso ploda je vrlo sočno, slatkastog okusa i lako se odvaja od koštice, djelomično je samooplodna, istiće se velikom rodnošću i ranim dolaskom u rod. Redovito i obilno rodi, cvjeta srednje kasno.

ringlo zuti

Plodovi žutog ringlova su krupni, izuzetno sočni, mekani, slatki. Zrije početkom osmog mjeseca i raste u voćnjaku kod Mladena Srnca.

ringlov crveno zuti

Ringlov crveno žuti je krupna šljiva izuzetno sočna i slatka, zrije početkom 6 mjeseca, a još ju zovu Dženarinka. Ne zahtjeva nikakve posebne uvjete, rodi redovito i obilno.