INFORMACIJE PONEDJELJAK - PETAK 17 - 19 SATI NA TEL. 098 940 2356
Šljiva spada među najrasprostranije sorte voća i poznato je preko 2500 sorti. Sorte šljiva dijelimo na tri skupine : stolne sorte, višenamjenske i rakijske sorte. U Hrvatskoj je najzastupljenija domaća bistrica, no polako ju istiskuju novije otpornije sorte. Osobno sam sakupio zavidnu kolekciju starih sorata šljive, najdraže su mi one gdje sam uzeo plemku " pet do dvanaest ", pa čak nisam ni vidio plod, no po pričama domaćina koji su mi dali detaljne podatke o stablu koje vam prenosim, a kada će dati prve plodove znati ćemo više.
Pošto sam stekao jako puno novih prijatelja, pa sam tako naišao i na dragog čovjeka Željka Krvara iz Kapele koji me je uputio na svoga prijatelja Nenada Horvata iz Bjelovara koji pak ima pedesetak sorti šljiva, starih i novijih sorti i to mu je glavna preokupacija. Došavši kod njega oduševio sam se njegovom ljubavlju prema šljivama i gle vraga " zarazio " je i mene, a kada ja krenem onda je to ko " cunami ", pa sam tako u godinu dana došao do stotinjak sorti šljiva i drago mi je da sam prekršio pravilo, stare sorte šljiva jer sam vidio da su novije otpornije na bolesti i da imaju veoma visoke standarde, ima ih svih veličina, oblika, boja, doba zriobe, kalanke, durancije, samooplodne, jako otporne, otporne na pojedine bolesti i.t.d. Kinesko - Japanske šljive preporučam i za Dalmaciju zbog atraktivnosti ploda, kvalitetu mesa i dobi zriobe, a najvažnije nije im potebna neka specijalna zaštita.
Bilo bi nepošteno da ne spomenem prijatelje koji su isto tako " vudreni " kao i ja, pa sam zahvaljujuči i njima proširio svoj matičnjak. To su prije svega Marko Turas iz Lipovljna, Zvonko Šporčić iz Starog Petrovog Sela, Milorad Lejić, Dragan Jovanović i Dragan Vidić iz Srbije, koji svi imaju impozantnu zbirku voća, pa se i ovim putem zahvaljujem njima i mnogim drugima koji su me kontaktirali.
Šljive dobro podnose niske temperature pa i do -30 stupnjeva C, stoga ju možete saditi i u područjima gdje se zima duže zadržava. Cvjetovi smrzavaju od 0,5 stupnjeva C do 2 stupnja C. Šljiva naraste kao srednje veliko stablo, manje ili više bujnog rasta. Ima šljiva otpornijih na bolesti, ustvari ove sorte mogu zadovoljiti i največe gurmane. Plodovi šljive imaju puno vitamina A i C i spadaju u grupu niskokaloričnog voća. Koncentrirani sok od šljive možete koristiti kao zaslađivač, boju, pojačivač okusa i konzervans. zbog obilja vitamina, minerala, diuretskih vlakana, prirodnih šećera, šljiva zauzima veoma važno mjesto u prehrani, pogotovo stoga što je njezin sastav u biološkim najprihvatljivijim omjerima sa ljudskim organizmom. pa tako pomaže kad psihičkog nemira, poteškoća sa koncentracijom, jača srce i imunitet, regulira probavu, čisti organizam, potiče rad jetre, popravlja apetit, a zbog lijepih plodova vole ih i djeca.
Šljivu možete par dana čuvati i u frižideru, no morate znati da šljiva brzo zori i pritom oslobađa plin Etilen koji pak pospješuje zrenje ostalog voća i povrća u istom frižideru, no zato šljive treba staviti u vrečicu. U zamrzivaču ih možete čuvati tri mjeseca da ne gubi svojstva.
Ova sorta rodi obilato i redovito, otporna je na bolesti, plamenjaču, moniliju i hrđu, a tolerantna na virus šarke, nije samooplodna. plodovi su pogodni za zamrzavanje, sušenje, spravljanje fine rakije, spada u kvalitetne sorte šljiva. Dozrijeva polovicom kolovoza, plod je krupan 50 - 80 g, okruglo jajolik, tamno plave boje sa izraženom maškom. Meso je čvrsto, sočno, ukusno, aromatično, a na stablu može biti i 3 tjedna.
Jako rodna i zahvalna sorta šljiva, plodovi su krupni od 30 - 45 g, lopatasto jajasti. Jedna je od najboljih stolnih šljiva u svojem vremenu dozrijevanja. Ima veoma kvalitetne plodove, dobro podnosi transport, i relativno je otporna prema bolestima. Plod je krupan, tamno plave boje sa izduženom peteljkom, meso je zeleno žuto, jako čvrsto, sočno, aromatično, slatko kisela okusa, kalanka, sazrijeva krajem lipnja.
Rano prorodi, rađa obilno i redovito. Stablo je srednje bujno. Plodovi se koriste za sve namjene. Po kvaliteti plodova najsličnija je šljivi Požegači, jako je zahvalna sorta. Plod je srednje krupan oko 30 g, ovalnog oblika, kožica je tanka, čvrsta, tamno plava boje sa izraženom maglicom. Meso je žuto, čvrsto, sočno, aromatično i kvalitetno sa velikim sadržajem šećera. Zrije krajem kolovoza.
Nastala je križanjem vangenhajmske i požegače 1961 godine, a priznata je kao nova sorta 1975 godine. Zrije u prvoj polovici srpnja, srednje je bujna, prorodi rano i rađa redovito. Plod je krupan oko 45 g, jajast, ljubičasto plave boje, meso je žuto - zeleno, čvrsto, dosta sočno, aromatično i slatko, kalanka. Preporučam ju kao veoma ranu, finu, rodnu sortu, krupnih kvalitetnih plodova, kao i zbog otpornosti na bolesti. Dobro podnosi transport.
Ova sorta stvorena je u Srbiji križanjem aženke i pacifika i kao sorta je priznata 1975 godine. Stablo se odlikuje kržljavim do srednje bujnom rastom rastresito piramidalne krošnje sa jakim skeletnim granama. Rodi na majskim kiticama i jednogodišnjim izbojcima. Cvate kasno i nije samooplodna, rano prorodi i rodi redovito i obilno. Plod je je jajastog oblika, srednje krupnoće težine oko 45 g, purpurno plave boje sa maškom. meso ploda je čvrsto, sočno, žuto, slatko, dobrog okusa, koštica je mala i lako se odvaja mesa. Zrije krajem kolovoza i početkom rujna. Dobro podnosi transport.
Osim prekrasnog izgleda crvena šljiva prošarana sa plavim crtama i manjin plavim plohama prekrivana sa svijetko plavom prevlakom koja se briše, šljiva za sve primjene. Meso je debelo, čvrsto, žuto, sočno, slatko, težine 50 - 60 g, kalanka. Zrije početkom 7 mjeseca.
Zahvaljujuči gospodinu iz Marije Bistrice pronašao sam ovu po njemu najbolju šljivu. Stablo je potpuno dotrajalo i nisam imao sreće da vidim plodove, no cijepio sam ju prošle godine, pa očekujem prve polodove koji bi morali biti jako krupni, okrugli, crvene boje i jedinstveni. Prvi plod je dokaz da je gospodin rekao sve točno o ovoj lijepoj šljivi. Zrije sredinom 7 mjeseca, kalanka, jako ukusna i slatka, meso je žuto, debelo i sočno.
Desertnaja je krupna crvena Japanska šljiva, zrije krajem 6 mjeseca i početkom 7 mjeseca, polukalanka, sočna, slatka, meso je blago crvenkasto.
Početkom prošlog stoljeća jedan je čovjek uzgojio ovu šljivu u to vrijeme šef voćarskog odsjeka pod Austrougarskom vladom. Kod izbora imena za ovu šljivu želeči naglasiti da je slatka kao dinja toj novoj sorti dao je ima dinka. Plod dinke sličan je požegači, za razliku što je prema peteljci karakteristično zašiljen te što mu je meso mekše, zelenkasto žute boje. Stablo je nešto bujnije od požegače, a grane rastu uspravno.
Sorta šljive Elene je Njemačkog podrijetla, stablo je srednje bujnosti, rano dolazi u rod i onda rađa redovito i obilno. Plodovi su srednje krupnoće oko 25 - 36 g. Otporna je na moniliju. Samooplodna sorta, plodovi zriju sredinom 9 mjeseca. Plodovi se mogu koristiti u sviježem stanju ili prerađivati.
Šljiva Ersinger ima bujno stablo, visina krošnje i do 5 metara. Plodovi krupni, jajčastog oblika, plavo ljubičastwe boje. Meso je čvrsto, slatko, aromatično, koštica se lako odvaja od mesa, kalanka. U zrelost dolazi u srpnju, obrezivanje i nije potrebno ili na proljeće. Otporna sorta.