Šljiva

ban knjige

ban video

ban foto

ban novine

ban prizn

ban gosti

Šljiva spada među najrasprostranije sorte voća i poznato je preko 2500 sorti. Sorte šljiva dijelimo na tri skupine : stolne sorte, višenamjenske i rakijske sorte. U Hrvatskoj je najzastupljenija domaća bistrica, no polako ju istiskuju novije otpornije sorte. Osobno sam sakupio zavidnu kolekciju starih sorata šljive, najdraže su mi one gdje sam uzeo plemku " pet do dvanaest ", pa čak nisam ni vidio plod, no po pričama domaćina koji su mi dali detaljne podatke o stablu koje vam prenosim, a kada će dati prve plodove znati ćemo više.

Pošto sam stekao jako puno novih prijatelja, pa sam tako naišao i na dragog čovjeka Željka Krvara iz Kapele koji me je uputio na svoga prijatelja Nenada Horvata iz Bjelovara koji pak ima pedesetak sorti šljiva, starih i novijih sorti i to mu je glavna preokupacija. Došavši kod njega oduševio sam se njegovom ljubavlju prema šljivama i gle vraga " zarazio " je i mene, a kada ja krenem onda je to ko " cunami ", pa sam tako u godinu dana došao do stotinjak sorti šljiva i drago mi je da sam prekršio pravilo, stare sorte šljiva jer sam vidio da su novije otpornije na bolesti i da imaju veoma visoke standarde, ima ih svih veličina, oblika, boja, doba zriobe, kalanke, durancije, samooplodne, jako otporne, otporne na pojedine bolesti i.t.d. Kinesko - Japanske šljive preporučam i za Dalmaciju zbog atraktivnosti ploda, kvalitetu mesa i dobi zriobe, a najvažnije nije im potebna neka specijalna zaštita.

Bilo bi nepošteno da ne spomenem prijatelje koji su isto tako " vudreni " kao i ja, pa sam zahvaljujuči i njima proširio svoj matičnjak. To su prije svega Marko Turas iz Lipovljna, Zvonko Šporčić iz Starog Petrovog Sela, Milorad Lejić, Dragan Jovanović i Dragan Vidić iz Srbije, koji svi imaju impozantnu zbirku voća, pa se i ovim putem zahvaljujem njima i mnogim drugima koji su me kontaktirali.

Šljive dobro podnose niske temperature pa i do -30 stupnjeva C, stoga ju možete saditi i u područjima gdje se zima duže zadržava. Cvjetovi smrzavaju od 0,5 stupnjeva C do 2 stupnja C. Šljiva naraste kao srednje veliko stablo, manje ili više bujnog rasta. Ima šljiva otpornijih na bolesti, ustvari ove sorte mogu zadovoljiti i največe gurmane. Plodovi šljive imaju puno vitamina A i C i spadaju u grupu niskokaloričnog voća. Koncentrirani sok od šljive možete koristiti kao zaslađivač, boju, pojačivač okusa i konzervans. zbog obilja vitamina, minerala, diuretskih vlakana, prirodnih šećera, šljiva zauzima veoma važno mjesto u prehrani, pogotovo stoga što je njezin sastav u biološkim najprihvatljivijim omjerima sa ljudskim organizmom. pa tako pomaže kad psihičkog nemira, poteškoća sa koncentracijom, jača srce i imunitet, regulira probavu, čisti organizam, potiče rad jetre, popravlja apetit, a zbog lijepih plodova vole ih i djeca.

Šljivu možete par dana čuvati i u frižideru, no morate znati da šljiva brzo zori i pritom oslobađa plin Etilen koji pak pospješuje zrenje ostalog voća i povrća u istom frižideru, no zato šljive treba staviti u vrečicu. U zamrzivaču ih možete čuvati tri mjeseca da ne gubi svojstva.

Sitnija zeleno žuta oko 20 g, polukalanka, no kada sazrije lako se odvaja od koštice, jako aromarična, otporna na bolesti, zrije u kolovozu. Slike slijede.

Sadnica nabavljena u Sloveniji, ima žute plodove, čekamo da donese prve plodove.

Ruska Dženerinka crvena - šljiva

Ruska Dženerinka porijeklom iz Rusije, stablo je srednje bujno, rano dolazi u rod i daje odlične prinose, zrije krajem srpnja i početkom kolovoza. Plod je oko 25 g, no ako ječe napravite orezivanje plodovi su deblji. Plodovi su lijepi, aromatični i ukusni za jelo. otporna na bolesti.

Ruska Dženerinka žuta - šljiva

Šljiva Ruska Dženerinka spada u veoma rodnu sortu. Otporna je na bolesti i štetočine, pa je dobra za ekološku proizvodnju. Boja je žuta i najčešće se koristi za peći rakiju. Zrije početkom 7 mjeseca, meso je aromatično i sočno. Potjeće iz Rusije.

rutgesteter 1

Spada u visoko kvalitetne rane sorte šljive, crveno ljubičaste boje plodova koji teže oko 35 g. Meso je zeleno, slatkokiselog okusa, srednje čvrstoće, kalanka. Stablo je srednje bujno, dobro rodi i nije samooplodna. Zrije početkom srpnja, spada u stolne sorte šljiva. Porijeklo je Njemačko, otporna je na virus šarke. Zbog svojih karakteristika preporučam da se sadi u turističkim destinacijama.

santa barbara

Santa Barbara je srednje krupna šljiva. Crvenkasto ljubičaste boje sa tamno plavom prevlakom. Meso je slatko i sočno.

Santa Rosa - šljiva

Santa Rosa je najstarija sorta Japanske šljive bujnog rasta, zrije početkom  srpnja, spada među najranije sorte. Samooplodna je, ali dobro joj čini ako u blizini ima drugih šljiva. Plod je velik, srednje čvrst, okruglasta oblika, crvene kožice i žutog mesa.

Shiro - šljiva

Shiro je Japanska sorta rane šljive, plod je srednje krupan okruglasto srcolik, žuto zelene boje sa ružičastim rumenilom, nije kalanka. Shiro je otporna na bolesti.

sljiva domaji

U Domajima smo našli ove šljive koje jednostavno zovu da se slikaju. Plodovi su srednje krupni i meso se ne odvaja od koštice. Domaćin kaže da su nekad finu rakiju, nažalost sad sav plod propada. Tri ogromna stabla šljive što je rijetkost da izrastu tako visoko. Pune su plodova.

sorsio di primavera

Ova sorta šljive veoma je bujna i rodna, rijetka i veoma ukusna šljiva. Žuti plodovi su okrugli, krupni oko 45 g, žute boje prekriveni sa crvenilom. Meso je žuto, slatko, aromatično, sočno, dobrog okusa. Otporna sorta, u zrelost dolazi početkom srpnja. Nije kalanka.

srcika

Slika puno govori o ovo šljivi. Crvena sa oblikom srca, pronašli smo ju kod gospodina Hirjanića u Koprivnici, kaže da je donesena iz Dalmacije i da ju on ima već dugo. Šljiva zrije početkom 7 mjeseca, slatka i sočna.

Starovinska šljiva - stare sorte voća

Ove šljive rastu kod mog prijatelja Mokija, kraj jezera na šljunčanoj zemlji i veoma dobro uspjevaju. Plod ma podsjeća na deranciju, ali nije jer je šljiva polukalanka. Sitnija ljubičaste boje, zrije polovicom osmog mjeseca, jako dobro rodi i fina je za peći rakiju.

Stenli - šljiva

Nova sorta uzgojena u Americi, sazrijeva krajem kolovoza, djelomično do potpuno je samooplodna, ali je jako dobar oprašivač drugim šljivama. Plodovi su srednje krupni od 35 - 50 g. Otporna na šarku.  Rano prorodi, dobro i redovito rađa. Transport dobro podnosi. Kod nas dobro poznata sorta sa kojom su pokušali zamjeniti šljivu bistricu. Dobra za svaku uporabu.

sungold

Sungold je japanska šljiva žute boje, a takvo je i meso. Plodovi su krupni, sočni, slatki. zrije u 8 mjesecu, nije samooplodna.

tc sun

opis slijedi