Šljiva

ban knjige

ban video

ban foto

ban novine

ban prizn

ban gosti

Šljiva spada među najrasprostranije sorte voća i poznato je preko 2500 sorti. Sorte šljiva dijelimo na tri skupine : stolne sorte, višenamjenske i rakijske sorte. U Hrvatskoj je najzastupljenija domaća bistrica, no polako ju istiskuju novije otpornije sorte. Osobno sam sakupio zavidnu kolekciju starih sorata šljive, najdraže su mi one gdje sam uzeo plemku " pet do dvanaest ", pa čak nisam ni vidio plod, no po pričama domaćina koji su mi dali detaljne podatke o stablu koje vam prenosim, a kada će dati prve plodove znati ćemo više.

Pošto sam stekao jako puno novih prijatelja, pa sam tako naišao i na dragog čovjeka Željka Krvara iz Kapele koji me je uputio na svoga prijatelja Nenada Horvata iz Bjelovara koji pak ima pedesetak sorti šljiva, starih i novijih sorti i to mu je glavna preokupacija. Došavši kod njega oduševio sam se njegovom ljubavlju prema šljivama i gle vraga " zarazio " je i mene, a kada ja krenem onda je to ko " cunami ", pa sam tako u godinu dana došao do stotinjak sorti šljiva i drago mi je da sam prekršio pravilo, stare sorte šljiva jer sam vidio da su novije otpornije na bolesti i da imaju veoma visoke standarde, ima ih svih veličina, oblika, boja, doba zriobe, kalanke, durancije, samooplodne, jako otporne, otporne na pojedine bolesti i.t.d. Kinesko - Japanske šljive preporučam i za Dalmaciju zbog atraktivnosti ploda, kvalitetu mesa i dobi zriobe, a najvažnije nije im potebna neka specijalna zaštita.

Bilo bi nepošteno da ne spomenem prijatelje koji su isto tako " vudreni " kao i ja, pa sam zahvaljujuči i njima proširio svoj matičnjak. To su prije svega Marko Turas iz Lipovljna, Zvonko Šporčić iz Starog Petrovog Sela, Milorad Lejić, Dragan Jovanović i Dragan Vidić iz Srbije, koji svi imaju impozantnu zbirku voća, pa se i ovim putem zahvaljujem njima i mnogim drugima koji su me kontaktirali.

Šljive dobro podnose niske temperature pa i do -30 stupnjeva C, stoga ju možete saditi i u područjima gdje se zima duže zadržava. Cvjetovi smrzavaju od 0,5 stupnjeva C do 2 stupnja C. Šljiva naraste kao srednje veliko stablo, manje ili više bujnog rasta. Ima šljiva otpornijih na bolesti, ustvari ove sorte mogu zadovoljiti i največe gurmane. Plodovi šljive imaju puno vitamina A i C i spadaju u grupu niskokaloričnog voća. Koncentrirani sok od šljive možete koristiti kao zaslađivač, boju, pojačivač okusa i konzervans. zbog obilja vitamina, minerala, diuretskih vlakana, prirodnih šećera, šljiva zauzima veoma važno mjesto u prehrani, pogotovo stoga što je njezin sastav u biološkim najprihvatljivijim omjerima sa ljudskim organizmom. pa tako pomaže kad psihičkog nemira, poteškoća sa koncentracijom, jača srce i imunitet, regulira probavu, čisti organizam, potiče rad jetre, popravlja apetit, a zbog lijepih plodova vole ih i djeca.

Šljivu možete par dana čuvati i u frižideru, no morate znati da šljiva brzo zori i pritom oslobađa plin Etilen koji pak pospješuje zrenje ostalog voća i povrća u istom frižideru, no zato šljive treba staviti u vrečicu. U zamrzivaču ih možete čuvati tri mjeseca da ne gubi svojstva.

Durancija - stare sorte voća

Ova sitna, slatka šljiva raste u Carevdaru, meso se ne odvaja od koštice, kaže gospođa da je jako fina za peći rakiju. Vrijeme dozrijevanja u osmom mjesecu.

Elena - šljiva

Sorta šljive Elene potječe iz Bugarske, stablo je srednje bujnosti, rano dolazi u rod i onda rađa redovito i obilno. Plodovi su srednje krupnoće oko 25 - 30 g.

erli big egg

Stolna sorta plavog krupnog, malko izduženog ploda, odlične kakvoće, redovite i obilne rodnosti, najbolja za potrošnju u svježem stanju. Dozrijeva početkom 8 mjeseca. meso je zeleno žute boje.

ersinger

Šljiva Ersinger ima bujno stablo, visina krošnje i do 5 metara. Plodovi krupni, jajčastog oblika, plavo ljubičastwe boje. Meso je čvrsto, slatko, aromatično, koštica se lako odvaja od mesa, kalanka. U zrelost dolazi u srpnju, obrezivanje i nije potrebno ili na proljeće. Otporna sorta.

Šljivu pod nazivom Feri ima gospodin Marko Turas iz Lipovljana. Za tu šljivu kaže da je izuzetno dobra. Sliku i cijeli opis ćemo dati kada ćemo imati svoj plod.

fidelia

Šljiva ima izuzetno velike plodove, kožica plava, meso zlatno žuto, slatko, koštica se lako odvaja oo mesa.

Fortune - šljiva

Japansko - Kineska šljiva ringlo, plod je krupan, okrugao, crvenkasto ljubičaste boje. Meso ploda je žuto, slatko - kiselo, sočno, fino i lako se odvaja od koštice. U zrelost dolazi sredinom i krajem kolovoza. Stablo je solidne bujnosti i otporno na bolesti.

Friar - šljiva

Japansko - Kineska šljiva, vrlo krupna ploda oko 120 g, tamno plave kožice, čvrstog žutog mesa i sitne koštice. Odlična stolna sorta, isto tako jako dobar oprašivač drugim šljivama. Zrije sredinom kolovoza, otporna na bolesti.

golden drop

Golden Drop je velika okrugla šljiva, izuzetno slatka, sočna, zelenkasta, kako zrije ima i malo žute boje izvana, obavijena sa sivom prevlakom. Meso je čvrsto sa malom košticom koja se lagano odvaja od mesa. Peteljka je kratka. Zrije kraj 6 mjeseca.

Grof Althan - šljiva

Stara Češka sorta šljive okruglih plodova koji dozrijevaju u drugoj polovici kolovoza. Plod je krupan, zelene boje sa dopunskom ljubičastom. Meso ploda je prozirno žuto, slatko, sočno i čvrsto. Spada u kalanke, rodi obilno i redovito, nije samooplodna.

grosse di felisio

Najnovija sorta šljive porijeklom iz Itlije izuzetno krupnog ploda i do 150 g. Odlična je kao konzumna šljiva, no isto tako iz nje se može ispeči fina rakija. Zrije polovicom rujna i postiže visoku cijenu zbog aromatičnih plodova. Malo je osjetljivija na moniliju ploda, ali uz malu zaštitu nema nikakvih problema. Prednost joj je uz visoku cijenu i ta da ima veliku rodnost, te da je otporna na proljetne mrazeve.

haganta

Stablo raste srednjom brzinom, plodovi su tamno plave boje, izuzetno veliki, veličine jajeta, ima intenzivni miris. Meso je zlatno žute boje, lako se odvaja od koštice, okus harmoničan, ugodan. Dozrijeva početkom rujna, djelomično je samooplodna, ali bilo koja druga vrsta šljive ju može opašiti, otporna sotra.

Hanita - šljiva

Srednje bujna do bujna ponekad prerodi pa se može dogoditi i lom grana. Dozrijeva sredinom kolovoza ( oko blagdana Velike Gospe ) , zrije postepeno pa je potrebna berba u više navrata. Rodi redovito i obilno. Boja ploda je plava, plod je krupan 35 - 45 g, dugoljast, jakog mirisa i odličnog okusa. Kožica djeluje baršunasto, meso je zlatno žuto i lako se odvaja od koštice. Otporna na šarku i samooplodna je. Izvrsna desertna sorta, a pogodna i za rakiju.

herman

Stvorena u Švedskoj. Plodovi se beru rano, početkom lipnja, plodovi su srednje krupni oko 25 - 30 g, ovalnog oblika. Boja je plavo ljubičasta prekrivena pepelkom. Meso je čvrsto, sočno, lagano osviježavajuće kiselo, stolna sorta. Stablo je srednje bujno i jako rodno. Samooplodna je , poželjna rezidba svake godine.

Hodička je plava šljiva, dugoljasta, izuzetno slatka, kalanka, plod je krupan oko 40 grama, dolazi u zrelost potkraj kolovoza. Porijeklo vuče iz Bosne, a u voćnjaku je kod Neneda. Očekujem prve plodove pa da mogu detaljnije opisati šljivu.