Kruška

ban knjige

ban video

ban foto

ban novine

ban prizn

ban gosti

INFORMACIJE  PONEDJELJAK - PETAK  17-19 SATI NA TEL. 098 940 2356

Povijest krušaka je veoma duga, ugledna i vrlo rekspetabilna. Stare sorte krušaka daju obilje zdravih, kvalitetnih plodova koji su potpuno ekološki jer ih ne treba špricati. Veliki je broj sorti , različitog roka dozrijevanja od ranih ljetnih pa do kasnih jesenskih. Kruška spada u porodicu kao i jabuka i dunja, ima ih jako puno vrsta, podaci idu od 1000 pa sve do 10 000 tisuća.

Osobno sam prikupio oko 250 vrsta, a obradio i nacijepio oko 150 vrsta. Jednostavno je teško povjerovati da ih ima toliko različitih oblika, boja, mirisa i veličina. Pojedina stabla su pravi starci zavidnih gabarita starosti i preko 150 god. Lijepo je vidjeti negdje u šumi, proplanku, livadi kako prkosi vremenu i uporno daje obilje finih plodova, sa kojima si možete učiniti život ljepšim i slađim.

Dat ću vam par savjeta kao stari travar što sve može kruška. Kruške su veoma učinkovita za snižavanje tlaka, zbog djelovanja antioksidansa glutationa koji smanjuje i rizik od moždanog udara. Sadrži i mineral Bor koji ima sposobnost da zadrži Kalcij te na taj način snižava rizik od osteoporoze. Sok kruške je odličan izvor energije pa je dobar za dijabetičare, a sve to zahvaljujući voćnom šećeru fruktozi i levulozi. Isto tako kruške su bogate dijetetnim vlaknima koje pak pozitivno djeluju kod probavnog sustava, kod rizika raka dojke ( čak i 50 % ). Također regulira razinu kolesterola u krvi.

Ovo su samo neke činjenice zbog kojih bi morali saditi stare sorte krušaka. Zanimljiv je i podatak sa kruške pogotovo stare sorte imaju najnižu razinu alergijskih reakcija. Isto tako dobro je znati da kruške imaju više pektina od jabuka.

Bučica - stare sorte krušaka

Bučica je kruška posebog ljepog izgleda, fina, dolazi u 10 mjesecu. Plemke uzete od Ivana Pavlovića.

butira

Kruška Butira ili rana moratinijeva. Zrije krajem 7 mjeseca i početkom 8 mjeseca. Meso je bijelo, kiselkasto, aromatično, fine strukture mesa. Oblik je pravilno kruškast, zelena sa žuto crvenim na sunčanoj strani.

Citronka - Limonka - stare sorte krušaka

Citronka ili Limonka je zimska kruška, izuzetno kvalitetnih plodova, srednje krupna, obilato rodi. Kruška je jako sočna, limunskog okusa. Česta kruška koju nalazimo najviše u Koprivnikčo - Križevačkoj Županiji, no ima je i u drugim djelovima Hrvatske, prilično je poznata.

citronka krupna botinovecka

Veliko stablo prepuno veoma krupnih plodova težine oko 450 g. Vidio sam puno stabala kruške Limonke, ali ovako krupne nigdje i zato ću je širiti. Izgled i okus su na Limonku.

Čmela - stare sorte krušaka

Čmela je kruška koja ima meso fino zrnate strukture, kruška 150 g – 200 g, izrazito ukusna, aromatična, jako slatka. Pčele i ose sišu iz nje nektar. Našli smo ju iznad brvi u Kučanu. Jesenska sorta.

crveno kozna

Srednje krupna, tamno crvene kožice koja nije debela, meso je crveno i kako zrije postaje crvenija da bi na kraju omedila. Nije previše sočna, struktura mesa je fina. Zrije kraj sedmog  i početkom osmog mjeseca i to postepeno, tako da se može trošiti duži period. Imam u matičnjaku slične crveno mesne kruške lubeničarke sa drugačijom bojom ploda. Ljetna sorta, potječe iz Požeške kotline.

 

Cvrglin - stare sorte krušaka

Cvrglin je duguljasta, krupna, jako ukusna kruška, bijelog, čvrstog, sočnog, slatkog mesa, kod stajanja omekša. Jako stara domaća sorta. Kruška Cvrglin se nalazi u selu Ludbreški Ivanec i dio je večeg voćnjaka koji je u dosta derutnom stanju, pošto nije daleko svake ga godine obilazim. Jesenska sorta.

Divlja kruškica - stare sorte krušaka

Kraj srušene napuštene klijeti iznad Kučana izraslo je ovo stablo divlje kruškice, sitnih plodova kao u trešnje. Nezrela kruškica je trpka, no kada sazrije postaje ukusna. Idealna je za kompote, sušenje i stavljanje u bocu sa rakijom. Ja ju koristim zbog sjemenki za sjemenjake. Jesenska.

Divljača 1 - stare sorte krušaka

Divljača je sitnija kruška, okrugla, zlatno žuta, jako rodna, počinje zrijati početkom rujna i zrije sve do zime, dosta sočna, vodenasta, pomalo gorka. Kruška za kuhanje i rakiju.

Divljača sitna - stare sorte krušaka

 Plodovi Divljače kruške su sitni, a najčešće se upotrebljavaju za kompote, kuhanje i rakiju, a ima i veliki doprinos kod proizvodnje divljaka za cijepljenje.

djurdjevacka trorotka

Članak iz revije VRT

"Đurđevačka trorotka" pobudila je zanimanje Ministarstva poljoprivrede Narodne Republike Hrvatske čiji su stručnjaci 1950 god. iscrpno proučili, te ustanovili da je riječ o mutaciji. Da bi se još bolje doznala sva njena svojstva pa i ekonomičnost uzgoja, Ministarstvo je odlučilo da se masovno cijepi na dunju, glog i divlju krušku.

Drobnica - stare sorte kruške

Drobnica je sitna, žuto crvena kruška, zrije sredinom kolovoza i rujna, plod ima tvrđu kožicu i finu strukturu mesa, slatka, ukusna, a posebno kad osmeđi. Koristi se sviježa, sušena ili u prerađevinama. Okus ostaje u ustima poslije konzumacije. Stablo ove kruške raste u Hudovljanima.

Društvenka - stara sorta kruške

Porijeklo kruške Društvenke je Francusko, dozrijeva krajem mjeseca rujna i rodnost joj je dobra. Plod je srednje velik, nepravilno konusnog kruškolikog oblika, meso je sočno, slatko, aromatično, topivo u ustima. Jedna od najkvalitetnijih zimskih sorti.

duga

Plod ove kruške je jako izdužen i do 15 cm, krupan do veoma krupan, meso je bijelo, jako vodenasto, mekano, blago kiselkasto i blago trpko, struktura mesa Duge je fina. Kruška nije za baciti, kada se jede sok teće. Stablo Duge nalazi se u Budakovcu i bori se za svoj prostor.

Etruska - stare sorte krušakaEtruska je jesenska sorta kruške, zrije cijeli mjesec dana, cijepljena na divljaku. Plodovi su sitniji do krupniji, važu oko 150 g i to zbog toga jer ima veliku rodnost. Meso je bijele boje, čvrsto, fine strukture, topivo u ustima, odličnog okusa i posebne arome, kožica tanka i mekana. Plodovi se dobro drže i ne otpadaju sa stabla.

Posjetitelji

Danas447
Jučer950
Ovaj tjedan3697
Ovaj mjesec24583
Ukupno1864620

Trenutno na stranici

3
posjetitelja

29 Ožujak 2024