Kruška

ban knjige

ban video

ban foto

ban novine

ban prizn

ban gosti

Povijest krušaka je veoma duga, ugledna i vrlo rekspetabilna. Stare sorte krušaka daju obilje zdravih, kvalitetnih plodova koji su potpuno ekološki jer ih ne treba špricati. Veliki je broj sorti , različitog roka dozrijevanja od ranih ljetnih pa do kasnih jesenskih. Kruška spada u porodicu kao i jabuka i dunja, ima ih jako puno vrsta, podaci idu od 1000 pa sve do 10 000 tisuća.

Osobno sam prikupio oko 250 vrsta, a obradio i nacijepio oko 150 vrsta. Jednostavno je teško povjerovati da ih ima toliko različitih oblika, boja, mirisa i veličina. Pojedina stabla su pravi starci zavidnih gabarita starosti i preko 150 god. Lijepo je vidjeti negdje u šumi, proplanku, livadi kako prkosi vremenu i uporno daje obilje finih plodova, sa kojima si možete učiniti život ljepšim i slađim.

Dat ću vam par savjeta kao stari travar što sve može kruška. Kruške su veoma učinkovita za snižavanje tlaka, zbog djelovanja antioksidansa glutationa koji smanjuje i rizik od moždanog udara. Sadrži i mineral Bor koji ima sposobnost da zadrži Kalcij te na taj način snižava rizik od osteoporoze. Sok kruške je odličan izvor energije pa je dobar za dijabetičare, a sve to zahvaljujući voćnom šećeru fruktozi i levulozi. Isto tako kruške su bogate dijetetnim vlaknima koje pak pozitivno djeluju kod probavnog sustava, kod rizika raka dojke ( čak i 50 % ). Također regulira razinu kolesterola u krvi.

Ovo su samo neke činjenice zbog kojih bi morali saditi stare sorte krušaka. Zanimljiv je i podatak sa kruške pogotovo stare sorte imaju najnižu razinu alergijskih reakcija. Isto tako dobro je znati da kruške imaju više pektina od jabuka.

Črešnjofka - stara sorta kruške

Sitnija kruška, tamno ljubičasto smeđa, meso srednje zrnato i ne previše sočno, meso dosta čvrsto, blago kiselkasto osviježavajuće žute boje. Zrije kraj 7 mjeseca i početkom 8 mjeseca. Spada u ljetne kruške. Ovu krušku man je dao Mladem iz malog Mihaljevca.

crveno kozna

Srednje krupna, tamno crvene kožice koja nije debela, meso je crveno i kako zrije postaje crvenija da bi na kraju omedila. Nije previše sočna, struktura mesa je fina. Zrije kraj sedmog  i početkom osmog mjeseca i to postepeno, tako da se može trošiti duži period. Imam u matičnjaku slične crveno mesne kruške lubeničarke sa drugačijom bojom ploda. Ljetna sorta, potječe iz Požeške kotline.

 

Cvrglin - stare sorte krušaka

Cvrglin je duguljasta, krupna, jako ukusna kruška, bijelog, čvrstog, sočnog, slatkog mesa, kod stajanja omekša. Jako stara domaća sorta. Kruška Cvrglin se nalazi u selu Ludbreški Ivanec i dio je večeg voćnjaka koji je u dosta derutnom stanju, pošto nije daleko svake ga godine obilazim. Jesenska sorta.

Debela zimska - stara sorta kruške 

Kruška krupna debela zimska je prljavo zelene boje, meso blijedo žućkasto, sočno, slatkasto sa malo kiseline, mekanije kao i kožica, spada u jesenske sorte. Drvo su srušili, ali su me zvali da uzmem plemke i ovo je plod iz našega matičnjaka. Pronađene u mjestu Gradec kod Našica.

Debelokorka - stare sorte krušaka

Debelokorka je jako krupna  kruška, važe oko 400 g. Kožica je sjajno zelena posuta sitnim tamnijim točkicama i prošarana smeđim plohama. Meso kruške je grube strukture, kada se ubere trpka je, stajanjem postaje vrlo kvalitetna, spada u zimske sorte . Stablo se dosta dobro drži iako ju je grom skratio za pola.

Divlja kruškica - stare sorte krušaka

Kraj srušene napuštene klijeti iznad Kučana izraslo je ovo stablo divlje kruškice, sitnih plodova kao u trešnje. Nezrela kruškica je trpka, no kada sazrije postaje ukusna. Idealna je za kompote, sušenje i stavljanje u bocu sa rakijom. Ja ju koristim zbog sjemenki za sjemenjake. Jesenska.

Divljača 1 - stare sorte krušaka

Divljača je sitnija kruška, okrugla, zlatno žuta, jako rodna, počinje zrijati početkom rujna i zrije sve do zime, dosta sočna, vodenasta, pomalo gorka. Kruška za kuhanje i rakiju.

Divljača sitna - stare sorte krušaka

 Plodovi Divljače kruške su sitni, a najčešće se upotrebljavaju za kompote, kuhanje i rakiju, a ima i veliki doprinos kod proizvodnje divljaka za cijepljenje.

djurdjevacka trorotka

Članak iz revije VRT

"Đurđevačka trorotka" pobudila je zanimanje Ministarstva poljoprivrede Narodne Republike Hrvatske čiji su stručnjaci 1950 god. iscrpno proučili, te ustanovili da je riječ o mutaciji. Da bi se još bolje doznala sva njena svojstva pa i ekonomičnost uzgoja, Ministarstvo je odlučilo da se masovno cijepi na dunju, glog i divlju krušku.

Drenjevka - stare sorte krušaka

Zovu je drenjevka jer zrije u vrijeme zrenja dreneka, a raste kraj ceste, na putu prema Konjšćini. Plodovi su srednje krupni, okusa sličnog drugim kruškama slatko - kiselkastim. Dobra kruška za konzumaciju kao i za preradu. Ljetna kruška.

Drobnica - stare sorte kruške

Drobnica je sitna, žuto crvena kruška, zrije sredinom kolovoza i rujna, plod ima tvrđu kožicu i finu strukturu mesa, slatka, ukusna, a posebno kad osmeđi. Koristi se sviježa, sušena ili u prerađevinama. Okus ostaje u ustima poslije konzumacije. Stablo ove kruške raste u Hudovljanima.

Društvenka - stara sorta kruške

Porijeklo kruške Društvenke je Francusko, dozrijeva krajem mjeseca rujna i rodnost joj je dobra. Plod je srednje velik, nepravilno konusnog kruškolikog oblika, meso je sočno, slatko, aromatično, topivo u ustima. Jedna od najkvalitetnijih zimskih sorti.

Drvarka - stara sorta kruške

U naselju Đelekovcu u dvorištu gdje se nalazi jabuka Drvarka raste i stablo stare kruške Drvarke. Plod je lijep kruškolik, crveno žute boje, tvrđe kožice, meso kruške je žuto i mekano, slatko fine strukture. zrije 7 - 8 mjesec, pa pripada ljetnim sortama.

duga

Plod ove kruške je jako izdužen i do 15 cm, krupan do veoma krupan, meso je bijelo, jako vodenasto, mekano, blago kiselkasto i blago trpko, struktura mesa Duge je fina. Kruška nije za baciti, kada se jede sok teće. Stablo Duge nalazi se u Budakovcu i bori se za svoj prostor.

Dugodrška - stare sorte kruške

Dugodrška je krupnija kruška od Divljače, kožica je hrapava, dobra je za jelo kada odstoji u podrumu, odnosno jako dobra. Stablo obilato rodi, gazda je iz nje prije pekao rakiju, koja je kako kaže bila najbolja. Stablo se nalazi u Velikom Botinovcu.