Povijest krušaka je veoma duga, ugledna i vrlo rekspetabilna. Stare sorte krušaka daju obilje zdravih, kvalitetnih plodova koji su potpuno ekološki jer ih ne treba špricati. Veliki je broj sorti , različitog roka dozrijevanja od ranih ljetnih pa do kasnih jesenskih. Kruška spada u porodicu kao i jabuka i dunja, ima ih jako puno vrsta, podaci idu od 1000 pa sve do 10 000 tisuća.
Osobno sam prikupio oko 250 vrsta, a obradio i nacijepio oko 150 vrsta. Jednostavno je teško povjerovati da ih ima toliko različitih oblika, boja, mirisa i veličina. Pojedina stabla su pravi starci zavidnih gabarita starosti i preko 150 god. Lijepo je vidjeti negdje u šumi, proplanku, livadi kako prkosi vremenu i uporno daje obilje finih plodova, sa kojima si možete učiniti život ljepšim i slađim.
Dat ću vam par savjeta kao stari travar što sve može kruška. Kruške su veoma učinkovita za snižavanje tlaka, zbog djelovanja antioksidansa glutationa koji smanjuje i rizik od moždanog udara. Sadrži i mineral Bor koji ima sposobnost da zadrži Kalcij te na taj način snižava rizik od osteoporoze. Sok kruške je odličan izvor energije pa je dobar za dijabetičare, a sve to zahvaljujući voćnom šećeru fruktozi i levulozi. Isto tako kruške su bogate dijetetnim vlaknima koje pak pozitivno djeluju kod probavnog sustava, kod rizika raka dojke ( čak i 50 % ). Također regulira razinu kolesterola u krvi.
Ovo su samo neke činjenice zbog kojih bi morali saditi stare sorte krušaka. Zanimljiv je i podatak sa kruške pogotovo stare sorte imaju najnižu razinu alergijskih reakcija. Isto tako dobro je znati da kruške imaju više pektina od jabuka.
Moštarica kruška ima veoma dug život, zrije rujan – listopad. Plodovi su raznih veličina. Zlatno smeđe boje sa snažnom peteljkom. U jesen lišće ove kruške pocrveni pa se izdaleka vidi, a plodovi izgledaju na njoj fantastično. Meso kruške je bijelo, jako skatko, mekano, jako fino. Staro stablo može dati i do dvije tone plodova koji su se nekada najviše koristili za vino.
Kruška Mučenka je krupna sa skroz deformiranim plodovima koji su krupni i još krupniji. Kožica je žućkasto zlatna cijela prekrivena smeđim nepravilnim plohama. Tek ubrana nije za jelo, no stajanjem postaje užitna i ukusna. Stablo kruške je iz okolice Koprivnice. Ovo je zimska sorta.
Ovu krušku nabavio sam u Međimurju. Prekrasnih je plodova, u zrelost dolazi polovicom 9 mjeseca pa spada u jesenske sorte, žuto - zeleno - naranđaste je boje, gornji dio kod peteljke ima veliko udubljenje, peteljka je krupna, čvrsta, okus je muškatan, meso fine strukture, bijele boje, sočno, čvrsto, ne preskatka, kožica tanka.
Kruška benita je izuzetno sočna, hrskava, slatka. Žuta sa smeđim točkicama. To je križanac između Azijske i Europske kruške. Nije samooplodna pa joj treba druga kruška da ju oplodi.
Porijeklom iz Japana, plod je krupan oko 150 g, okruglo spljoštenog oblika i dosta sliči jabuci, kožica je brončano žute boje posuta bijelim točkicama.
Jing Ace je Japanska kruška stubastog rasta, plod ima okus po rumu.
Kumio je jedna iz serije Japanskih krušaka koja je okusom kruška, a oblikom ploda na jabuku, u zrelost dolazi sredinom kolovoza.
Palinovečka kruška je duguljasta, krupna, počinje zrijati u rujnu, boja ploda je svijetlo žuta, posuta sitnim smeđim točkicama. Meso kruške je bijelo, mekano, sočno, slatko, ali ne i preslatko, fine strukture . Sve u svemu solidna.
Plod je krupan, okruglo plosnatog oblika bez kruškinog vrata, sivo zelene boje koja dozrijevanjem prelazi u žutu sa smeđim točkicama. meso ploda je žućkaste boje, sočno, slatko - kiselkastog okusa, čvrsto. Zrije krajem 10 mjeseca. Nije samooplodna, treba oprašivača.